U nazočnosti civilnih i župnih predstavnika Rimske biskupije, papa Franjo uputio poziv zajednici da se okupi kako bi „obrisala suze u tkivu rimskoga društva“. Susret je započeo zazivom Duha Svetoga, nakon čega je uslijedio uvodni govor novoizabranog kardinala Baldassarea Reinea, Papina generalnog vikara za Rimsku biskupiju. Uz zaziv „Da svi budu jedno“, istaknuto je da se susret održava kako bi se „izvuklo Crkvu iz inertnosti i pomaknulo je se prema ozdravljenju mnogih podjela unutar rimskog društva“. Događaju su prisustvovale osobe iz političkog života Rima, uključujući gradonačelnika Rima Roberta Gualtierija, kao i Andrea Riccardija iz zajednice Sant’Egidio te sociologa Giuseppea De Ritu, koji je sudjelovao na konferenciji o „bolestima Rima“ prije 50 godina.

Prisutnost ekumenskih predstavnika, koji su sjedili u prvome redu, pokazala je zajedničke težnje za pravdom i bratstvom među Crkvama. Među gostima su bili predstavnici Armenske apostolske Crkve, Anglikanskog centra u Rimu, Pravoslavnih crkvi te islamske zajednice. Služba riječi započela je čitanjem Knjige proroka Izaije i 34. psalma, zazivajući Božju blizinu na one koji su slomljena srca i potrebiti. Uslijedilo je čitanje iz Evanđelja po Luki kojim je proglašena „godina milosti Gospodnje“. Nakon čitanja, papa Franjo je poslušao svjedočanstvo srednjoškolca, odvjetnika i volontera u perifernim četvrtima Rima Danielea Leppea te novinara Marca Damilana.

„Podijeljeni grad ne može opstati“, primijetio je Damilano, sažimajući težinu društvenih izazova Rima. Ravnatelj rimskog Caritasa Giustino Trincia potom je predstavio izvješće u kojemu je predstavio djelovanje Rimske biskupije koje je dovelo do toga susreta. Predajući izvješće gradskim vlastima, rekao je da se ne radi o „jednostavnoj odgovornosti“. Papa Franjo se osvrnuo na svjedočanstva koja je čuo, pozivajući zajednicu da donese Radosnu vijest siromasima, da obriše suze u društvenom tkivu i da posije sjeme nade.

Siromasi su Kristovo tijelo

Osvrćući se na mnoge duboke rane koje i dalje pogađaju Rim, papa Franjo izrazio je svoju bol u obliku pitanja. „Znajući da postoje ljudi koji žive na ulici, mladi koji ne mogu pronaći posao ili stan, bolesni i stari koji nemaju pristup skrbi, mladi koji padaju u ovisnosti i druge ‘moderne’ ovisnosti, pojedinci s duševnom tjeskobom koji žive napušteni ili u očaju, ovo ne može biti samo statistika. To su lica i priče naše braće i sestara i moraju nas dirnuti i izazvati: što možemo učiniti? Vidimo li u pričama ovih ranjenih ljudi lice Krista patnika? Osjećamo li problem dovoljno da preuzmemo odgovornost za njega? Što možemo učiniti zajedno“, upitao je.

Papa je stavio pitanje siromaštva u središte svoje poruke, podsjetivši vjernike da su „siromasi tijelo Kristovo“ te da Isus ne nudi „čarobno rješenje“. Ono što je potrebno, istaknuo je Papa, jest jednostavno prenijeti poruku evanđelja. „Siromašni se ne mogu svesti na brojke, probleme ili, još gore, nešto što treba odbaciti“, naglasio je. Zahvalan za često skriveni rad onih koji služe najugroženijima, papa Franjo je istaknuo da „pitanje siromaštva moramo osjećati kao crkvenu hitnost, koja postaje obveza i odgovornost za sve, uvijek. […] Budimo uz siromahe i postanimo znak Božje nježnosti za njih“.

Pokazati hrabrost u dobročinstvu

Sveti Otac je pozvao vjernike da ne ostanu pasivni pred brojnim proturječjima Rima. Potaknuo ih je na proaktivan angažman, na trajni dijalog s institucijama i udrugama, odvažnost u milosrđu i pobjeđivanje „virusa ravnodušnosti kroz strpljiv dijalog bez predrasuda“.

„Bilo bi divno kada bi večerašnje okupljanje rezultiralo nekim konkretnim, mjerljivim obvezama, usmjerenim na zajedničke napore da nam se pomogne u prevladavanju nejednakosti. Ali za sada vas molim ovo: dajte veću vrijednost, u svom redovnom pastoralu i katehezi, socijalnom nauku Crkve. Neophodno je oblikovati savjest prema socijalnom nauku Crkve kako bi se evanđelje pretočilo u današnje različite situacije i učinilo nas svjedocima pravde, mira i bratstva“, istaknuo je.

S obzirom na nadolazeći Jubilej, Papa je pozvao vjernike da se ne predaju ravnodušnosti. Prisjetio se osoba poput don Luigija Di Liegra, koji je posijao prvo sjeme aktivnog volonterskog rada u Rimu, zajedno s brojnim laicima koji su krenuli njegovim stopama. „Samo trebamo vjerovati u to“, rekao je papa Franjo te pozvao prisutne na konkretna djela milosrđa i nade, izvijestio je Vatican News.