Koje su najčešće pogreške koje činimo u komunikaciji s osobama s invaliditetom? Kako ih ispraviti? Što radi Pododbor za osobe s invaliditetom na razini HBK, a kako takva tijela djeluju u drugim zemljama? O tome kao i o radostima i suodgovornosti vjernika s invaliditetom u Crkvi u emisiji “Argumenti” 23. svibnja govorili su predsjednica Pododbora za osobe s invaliditetom HBK Željkica Šemper, tajnica Vijeća HBK za laike Marija Žebec i voditelj Ureda HBK-a za život i obitelj Petar-Krešimir Hodžić, dr. med. Emisiju je uredila i vodila Tanja Maleš.

Konkretni trogodišnji pastoral na polju rada s osobama s invaliditetom na razini Hrvatske biskupske konferencije dao je novi zamah i pružio nove prilike. Tako je predsjednica Pododbora za osobe s invaliditetom, koji djeluje u sklopu Vijeća HBK za laike, istaknula kako se u protekle tri godine nastojalo usustaviti sve ono što se radi s osobama s invaliditetom s ciljem davanja smjernica za rad na župama da se osobe s invaliditetom mogu uključiti kako u svoje župne zajednice tako i u Crkvi. U tome kontekstu potiče se korištenje pravilne terminologije prema osobama s invaliditetom, pa je u izradi pojmovnik. Nastoje se objediniti sve vrste invaliditeta kao i prilagoditi kateheze za osobe s invaliditetom. Ono što sugerira Pododbor ide, kako je rekla Šemper, na višu razinu.

„Imamo potporu hrvatskih biskupa pogotovo sada kako je krenuo ovaj zamah s trogodišnjim pastoralnim ciklusom ‘Obitelji osoba s invaliditetom u krilu Crkve’. Prije su se osobe s invaliditetom osjećale zapostavljeno, teže su se mogle uključivati u župne zajednica te pogotovo u župna hodočašća. Sada se to mijenja”, rekla je predsjednica Pododbora za osobe s invaliditetom HBK. Naglasila je da je vjera na visokom mjestu kod osoba s invaliditetom koje su se prije teško uključivale u život Crkve zbog neznanja. U osvrtu na prisutnost Pododbora na događajima na razini sveopće Crkve rekla je da su hrvatski predstavnici među predstavnicima više od 30 zemalja, a svi zajedno tragaju i žele više i bolje. „Ono do čega se došlo i što se treba slijediti u svim biskupskim konferencijama, u mjesnim Crkvama, je rad na pristupačnosti – arhitektonskoj i komunikacijskoj, zatim rad na osposobljavanju osoba u pastoralu koje će raditi s osobama s invaliditetom, kao i razina teološke refleksije te aktivnog sudjelovanja u životu Crkve”, istaknula je.

Šemper je posvjedočila da u životu osoba s invaliditetom ima radosti i da taj život nije samo patnja. „Ta radost postoji, ali je i odgovornost na osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima da o tome govore. Invaliditet je poslanje. Osobe s invaliditetom imaju svoje poslanje. Voljela bih da se osobe s invaliditetom i njihove obitelji u teškim trenucima prisjete da je to njihovo poslanje”, naglasila je predsjednica Pododbora za osobe s invaliditetom HBK.

U kontekstu govora o dosad ostvarenim koracima po pitanju osoba s invaliditetom voditelj Ureda HBK-a za život i obitelj podsjetio je kako se započelo s obilježavanjem Međunarodnog dana osoba s invaliditetom 3. prosinca uz objavljivanje prigodne poruke, titlovani su video-zapisi iz kampanja Dikasterija za laike, obitelj i život Svete Stolice „Ja sam Crkva” i „Crkva je naš dom” koji su dostupni na You Tube kanalu Hrvatske katoličke mreže, održani su Nacionalni studijski dani „Obitelj osoba s invaliditetom u krilu Crkve” za djelatnike u pastoralu osoba s invaliditetom te obiteljskom pastoralu, osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima bio je posvećen XI. pastoralno-katehetski kolokvij za svećenike, imenovani su novi povjerenici za pastoral osoba s invaliditetom koji su uz postojeće krenuli s aktivnostima u svojim biskupijama a, uz ostalo, svibanjski broj liturgijsko-pastoralnog lista ‘Živo vrelo’ bio je posvećen osobama s invaliditetom.

„Zahvaljujući poduzetom kao i emisijama u programu HKR-a došlo je do veće senzibilizacije. Više se piše i govori ne samo u crkvenim nego i u svjetovnim medijima. Došlo je do unutarcrkvenog povezivanja onih koji se bave ili žele baviti pastoralom osoba s invaliditetom i njihovih obitelji”, rekao je Hodžić. Primijetio je kako nažalost ima i negativnih primjera kada se osobe s invaliditetom i njihove obitelji osjećaju marginalizirano, diskriminirano i isključeno iz života crkvene zajednice. Stoga je naglasio kako je „potrebno uzeti u obzir i pozitivno i negativno prilikom planiranja razvoja obiteljskog pastorala Crkve u Hrvatskoj kako nitko ne bi bio zaboravljen i isključen”.

Tajnica Vijeća HBK za laike istaknula je kako će se nastaviti s radom na promjeni mentaliteta, formaciji i traženju operativnih modela djelovanja. „Nastavit će se sa započetim katehezama za različite skupine oštećenja kao i s ciklusom emisija posvećenih osobama s invaliditetom. Nastavit će se i formacija osoba za rad s osobama s invaliditetom te senzibilizacija putem medija. Okupili smo udruge i pokrete kojima su u središtu osobe s invaliditetom i nastojat ćemo ih povezivati i dalje. Uvidjela se i potreba za uspostavom internetske stranice. Predviđeno je sudjelovanje na susretu u Rimu krajem travnja 2025. godine, a u pripremi je i nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji u Aljmašu koji će biti održan najvjerojatnije u 2026. godini”, rekla je Žebec.

U osvrtu na dobre primjere s prošlogodišnje konferencije u Napulju naglasak je stavila na sveobuhvatnu uključivost osoba s invaliditetom u radu konferencije, sudjelovanje brojnih biskupa, ali i dobru suradnju državnih i crkvenih institucija po pitanju osoba s invaliditetom. Žebec je zaključno posvjedočila kako susret s osobama s invaliditetom mijenja čovjeka, ohrabruje ga u svakodnevnim izazovima života i čini boljom osobom. „Osobe s invaliditetom vraćaju nas na temeljne postavke. Mislim da smo malo zatvoreni. Trebali bismo otvoriti svoje srce”, rekla je tajnica Vijeća HBK za laike.

Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje raznovrsnosti i pluralizma elektroničkih medija.