Pripreme za svetkovinu sv. Antuna, zaštitnika župe na Svetom Duhu odvile su se ove godine u drukčijim okolnostima, kao što je naglasio u svom pozdravnom govoru župnik fra Roko Bedalov na početku misnoga slavlja. „Braćo i sestre, 825 je godina od rođenja sv. Antuna, a 800 njegova ulaska u franjevački red, gdje je izabrao svoje novo ime Antun, Ante, Anto kako ga mi Hrvati nazivamo. Za ovo smo se pripremili kroz 13 utoraka i Antunovski hod. Nije to bilo lako ni jednostavno jer svjetska pandemija koronavirusa se ispriječila, a potres u Zagrebu je zabrinuo i najoptimističnije”. Naglasio je i svoju radost te pozdravio predvodnika misnoga slavlja kardinala Vinka Puljića, za koga je rekao da će mu mandat ostati zapamćen po borbi za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.

Među koncelebrantima bili su i ravnatelj Hrvatskog Caritasa i Hrvatske katoličke mreže mons. Fabijan Svalina i provincijal Hrvatske provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Josip Blažević, kao i župnik župe sv. Antuna Padovanskog fra Roko Bedalov, braća franjevci konventualci i župnici susjednih župa.

Kardinal Puljić u svojoj je homiliji istaknuo nekoliko poznatih značajki sv. Antuna koje bi trebale biti poticaj svim vjernicima, napose onima koji mu se utječu. „Mi ga svi molimo i častimo, ali nije samo to dovoljno, potrebno je nasljedovati!”, poručio je kardinal.

„Svi u kućama imate Bibliju pa u najmanju ruku Novi zavjet. Valjalo bi od sv. Antuna naučiti kako tu Riječ Božju, koju nam je Bog darovao, usvojiti. Doživjeti da je ono moj izvor života. I zato nasljedovati sv. Antu znači da ga nasljedujemo ljubeći Riječ Božju”, naglasio je kardinal Puljić, pozivajući se na nadimak „škrinjo zavjetna” koji je dodijeljen sv. Antunu zbog njegovog revnog proučavanja Svetog Pisma.

Također se osvrnuo i na poznati prikaz sv. Antuna s djetetom Isusom, naglasivši važnost obitelji u stvaranju čvrstih i dobrih temelja kako bi mogli prihvatiti Riječ Božju. „Drugo obećanje koje moramo dati sv. Anti je da moramo više držati do Isusove prisutnosti. Da vjeru prenosimo srcem, ne samo naučiti napamet, nego da se to živi! Da se uhvati srca i pameti!” rekao je kardinal, istaknuvši želju da kao što je sv. Antun držao Isusa i mi ga poželimo imati u srcima i obitelji.

„Dolazeći ovamo na Sveti Duh, koliko je ljudi s ljiljanima. Često slikaju sv. Antu s ljiljanima, koji su simbol čistoće. Danas bih vas volio pitati, koliko se o toj čistoći govori?”, poručio je kardinal, upozorivši da je danas riječ čistoća postala poput strane riječi. Naglasio je kako se sam iznenadio i radovao kada je vjenčao jedan mladi par koji je odlučilo živjeti čistoću do braka. „Kamo sreće da imamo takvu mladež koja se je spremna  žrtvovati. A kako će se žrtvovati ako ih nema tko poučiti? Ovdje bih volio baš potaknuti mlade. Predbračni odnosi su grijeh i to treba ispovjediti. Ne možemo ići na pričest s tim grijehom, činimo svetogrđe. Treba to ozbiljno shvatiti. Važno je našim mladima pomoći da budu čvrsta karaktera. Bog je čovjeku da slobodu, razum, volju da bude gospodar svoga tijela, a ne rob svojih strasti. Strasti nisu same po sebi zlo, nego zlo nastane kada ih se zloupotrebi. Sv. Ante, daj nam čistu i dostojanstvenu mladež koja će se znati dostojanstveno pripremiti za brak!”

Međutim, naglasio je kardinal, čistoća se treba živjeti i gdje god smo to obećali Bogu, bilo to da se radi o braku, redovničkim zavjetima ili svećeničkim obećanjima. „Kada sam Bogu dao riječ, ne gazim je! Čovjek se za riječ drži!”

Kardinal je pozvao na vjerodostojnost u kršćanskom životu i promjenu mentaliteta, poručivši kako smo svi propovjednici svojim životom. „Moramo prestati urušavati moral!” upozorio je. Na koncu se pozvao i na poznatu sliku sv. Antuna kao onoga koji „pronalazi izgubljene stvari”. „Sv. Ante, pomozi čovjeku da se nađe kao Božje dijete, Božje stvorenje, Božji hram. Izgubili smo se! Navalili su razni mitolozi i ideolozi koji su nas zatrovali. Daj da se nađemo kao pravi kršćani”, zaključio je.