Prvi institucionalni Caritas po uzoru na Njemačku osnovao je blaženi Alojzije Stepinac 1934.godine, a sadašnji ustroj postavljen je 1992. godine

Hrvatski Caritas član je Caritasa Internationalis sa sjedištem u Rimu (međunarodne konfederacije koju čini 164 organizacija članica iz sedam regija: Afrika, Azija, Evropa, Latinska Amerika i Karibi, Srednji Istok i Sjeverna Afrika (MONA), Sjeverna Amerika i Oceanija) i Caritasa Europa sa sjedištem i Bruxellesu (krovna udruga nacionalnih Caritasa koju čini 49 organizacija iz 46 zemalja). HC prvenstveno ima zadaću koordiniranja programa, projekata i akcija od nacionalnog značenja, te organiziranja akcija prikupljanja i distribucije pomoći u hitnim situacijama (potresi, poplave, požari, ratni sukobi i sl.) u Hrvatskoj i u svijetu, trajne formacije i edukacije za Caritas i odgoj za volontarijat te zagovaranje siromašnih, marginaliziranih, socijalno isključenih.

U ratnim 90-im godinama osim organiziranja prihvata i skrbi za izbjegle kroz brojne kampove i kasnije prognanička naselja, Hrvatski je Caritas organizirao  pomoć u hrani, lijekovima, pomoć u obnovi kuća, tzv. kumstva na daljinu i skrb za djecu koja su u domovinskom ratu izgubila roditelje (više od 13 000 djece), pružanje zdravstvene njege i pomoći, te na poseban način djelovao kroz Ljekarne Diakonia.

U drugoj polovini 90-ih godina, nastupom mirnodopskog razdoblja, HC se osobito posvetio socijalnoj zaštiti i pomoći povratnicima, obnovi razrušenih domova i programu kreditiranja malih poduzetnika na ratom razorenim područjima, čime se ljudima željelo pomoći da osiguraju egzistenciju za sebe i svoju obitelj kako bi mogli nastaviti život u mjestima u kojima su stanovali.

Mons. Fabijan Svalina, ravnatelj Hrvatskog Caritasa: „Ono što nas razlikuje od drugih organizacija je kultura susreta te vraćanje dostojanstva osobama koje su potrebite naše pomoći, a u zajedničkim naporima svih čimbenika – i Caritasa i drugih humanitarnih udruga treba biti solidarnost.“

U 2000-im intenzivno se započelo s aktiviranjem kapilarne mreže župnih caritasa i sustavnim pristupom razvoju i poticanju volontarijata (naglasak na edukacijsko-formacijski aspekt s ciljem preventivnog djelovanja u suočavanju s rastućim socijalnim problemima); razvojem mreže nad/biskupijskih obiteljskih savjetovališta, koja osim savjetodavnog rada pokazuju odgovor Crkve na aktualne društvene probleme obitelji te posvećuje pozornost pitanjima braka i obitelji; zatim projektima suradnje s brojnim crkvenim ustanovama ali i stručnim civilnim institucijama u projektima zagovaranja (Družba Adria i LNG plinovod, zaštita voda, rad nedjeljom, HIV, istraživanje siromaštva,  CROPAX).

Predsjednik Hrvatskog Caritasa biskup Josip Mrzljak: „Povezani smo mrežom Caritasa cijeloga svijeta i procjenjujemo kada, kome i kako pomoći jer suosjećamo s onima koji su stradali. Svjesni smo, međutim, da smo mala zemlja, u odnosu na neke druge, ali imamo veliko srce i veliko razumijevanje i nastojimo priteći u pomoć. Nastojimo barem animirati ljude da suosjećaju i da molimo jedni za druge.”

Posljednje desetljeće naglasak je na osnaživanju mreže nad/biskupijskih Caritasa, jačanje volonterstva na razini župa i biskupija, te djelovanje u kriznim i humanitarnim akcijama diljem svijeta, od čega valja izdvojiti poplave koje su 2014. godine zahvatile Hrvatsku, BiH i Srbiju te humanitarni odgovor Crkve kroz Caritas za vrijeme izbjegličke i migrantske krize 2015. i 2016. godine.

O projektima i programima Hrvatskog Caritasa više možete pročitati OVDJE.