Europski parlament će u četvrtak 21. siječnja na plenarnoj sjednici raspravljati i glasati o rezoluciji o ublažavanju posljedica potresa koji su prošle godine pogodili Hrvatsku – 22. ožujka Zagreb i dijelove Krapinsko-zagorske županije u kojem je oštećeno preko 26 tisuća zgrada te 29. prosinca središnju Hrvatsku u kojem je teško stradala Petrinja i obližnji gradovi i sela Sisak, Glina, Hrvatska Kostajnica, Majske Poljane i druga okolna sela, i u kojem je poginulo sedam osoba, 26 ranjeno te srušeno preko 30 tisuća zgrada.

Svi hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu sudjelovali u nacrtu rezolucije

U izradi nacrta rezolucije sudjelovali su hrvatski zastupnici iz svih zastupničkih klubova Europskog parlamenta.

U nacrtu rezolucije poziva se Komisiju da zajedno s europskim i hrvatskim institucijama “osmisle brzi način za raspodjelu potrebne financijske i druge pomoći kako bi se osigurao brzi oporavak pogođenog područja”.

Komisiju se pritom poziva da kod odobravanja financijske pomoći vodi računa da se Hrvatska istodobno bori s pandemijom koronavirusa i s cijelim nizom razornih podrhtavanja.

Hrvatsku se poziva da u svom planu za oporavak i otpornost, koji je ključan dokument za povlačenje sredstava iz europskog instrumenta za oporavak EU sljedeće generacije, prioritete stavi na obnovu kuća i zgrada vodeći računa da budu otporne na potrese.

Osigurati najviše seizmičke standarde za sve zgrade i infrastrukturu

Hrvatske se vlasti poziva da pozorno nadziru obnovu nakon potresa kako bi se osigurali najviši seizmički standardi za sve zgrade i infrastrukturu.

U nacrtu rezolucije se kaže da se proces obnove i izgradnje treba provesti najbrže što je moguće, transparentno i iz stručni nadzor te da se vodi računa o demografskom aspektu kako bi to područje imalo perspektivu razvoja. Stoga se poručuje da posebnu pozornost treba posvetiti izgradnji infrastrukture koja je nedostajala i prije potresa te da se osigura zadovoljavanje svih osnovnih potreba i usluga u svim dijelovima pogođenog područja.

Produljenje 18-mjesečnog roka za korištenje sredstava iz Europskog fonda solidarnosti 

Komisiju se poziva da razmotri produljenje 18-mjesečnog roka za korištenje sredstava iz Europskog fonda solidarnosti u slučaju snažnog i razornog potresa.

U nacrtu rezolucije pohvaljuju se napori snaga spašavanja, civilne zaštite, hrvatskih oružanih snaga, dobrovoljaca, organizacija civilnog društva, međunarodnih organizacija i lokalnih, regionalnih i nacionalnih vlasti u spašavanju života i ublažavanju posljedica potresa.

U tekstu se također poručuje da prioritet u cijepljenju protiv COVID-19 treba biti pogođeno područje te se potiče hrvatsku Vladu da provede najavljenu odluku o preusmjeravanju značajnog broj doza cjepiva u Sisačko-moslavačku županiju, izvještava Hina u nedjelju 17. siječnja.