Na početku predavanja prof. Bodrožić istaknuo je kako je sv. Jeronim velikan teologije, egzegeze i duhovnosti te kako sve što je napravio na području teologije izvire iz njegova duhovnog stava i ucijepljenosti u Krista.

Ocrtavši njegov lik pred stvarnošću Božje Riječi, predavač je ustvrdio kako je Jeronim jedan od četiri velika zapadna crkvena oca, čiji je život na poseban način obilježen doticajem sa Svetim pismom, odnosno njegovim čitanjem i izučavanjem. „On je kasnije postao, kao znanstvenik, jedan od najvećih egzegetika kršćanske starine i tumača Božje Riječi. On je dijelom rođen s darom i sposobnošću da tumači Božju Riječ, a drugi dio je uistinu nadoknadio radeći. Sveto pismo je zahtjevno i zahtjeva da se oko njega napravi i veliki trud. Gledajući njegovu znanstvenu razinu vidimo da je prošao proces zaljubljivanja u Božju Riječ. U jednom svom pismu djevici Eustohiji on će sam posvjedočiti kako je došao do nezamjenjive navezanosti na Sveto pismo. On joj opisuje da kada se odlučio postati pustinjakom za Kraljevstvo Božje i pošao vojevati za Krista, odrekao se svega materijalnog osim svoje velike knjižnice, koju je nabavio jer nije želio biti neuk. Te iste knjige nosio je sa sobom da bi nakon posta i napora za ‘gušt’ uzimao Cicerona ili nekog drugog svjetovnog lakog štiva. Međutim, onda je shvatio da je zapravo životni ‘gušt’ čitanje Božje Riječi. To je bila vrlo plodonosna odluka za njega gdje vidimo da je jednostavno morao proći proces nerazumijevanja do trenutka kada uz Božju pomoć on otkriva važnost Svetog pisma. Otkriva spasenjske ljepote i dubine Božje Riječi koja u sebi nosi otajstvenu snagu koja preporađa dušu i uči je kreposti. Ono što ne može dati Ciceron ili Platon, je dati hranu duši. To može dati samo Bog koji progovara u svojoj riječi. Zato Jeronim pravi taj radikalni odmak od svjetovnog i zaljubljuje se u Sveto pismo. Shvativši njegovu snagu više je nikada ne ispušta iz svojih ruku“, rekao je predavač te je u nastavu govorio i o specifičnoj pustinjačkoj duhovnosti sv. Jeronima, a koju je on nastavio živjeti i u zajednici u čemu se vidjela njegova izuzetna snaga i sposobnost da u život provede ono što je učio od Krista Gospodina. Na kraju istaknuo je i poveznicu između sv. Josipa i sv. Jeronima koji se borio protiv krivih shvaćanja i izmišljenih apokrifa o ovom svecu.

U drugom dijelu susreta biskup Košić izvijestio je o nadolazećim događajima posebni istaknuvši svetkovinu zaštitnika biskupije sv. Kvirina koji će biti proslavljen 4. lipnja, a slavlje će predvoditi szombathelski biskup János Székely te svećeničko ređenje 19. lipnja tijekom kojeg će biti zaređeni Damir Kunić iz Donjih Kukuruzara, Ivan Kuzmić iz Topuskog i Rafael Mlinar iz Petrinje, Župe sv. Ivana Pavla II. Biskup se osvrnuo na razoran potres u kojem su stradale mnoge kuće, ali i crkve te je rekao kako će do kraja lipnja biti postavljeno 14 montažnih objekta koji će služiti kao privremeni bogoslužni prostor u župama koje su ostale bez crkvi i nemaju drugih prostora. Biskup je pohvalio rad biskupijskog Caritasa i njegovih volontera i djelatnika, o čemu je govorila predsjednica Caritasovog Povjerenstva za pomoć stradalima s. Smilja Čirko. Ona je istaknula kako nakon prvotnih hitnih mjera Caritas trenutačno svoje napore ulaže u zbrinjavanje dvije najranjivije skupine ljudi, a to su starije osobe bez obitelji i obitelji s brojnom djecom, a kojima će biti izgrađene montažne kuće.

Svoje planove i aktivnosti za buduće razdoblje predstavili su i povjerenici i voditelji pojedinih Biskupijskih ureda, a koje su uglavnom vezane uz potres. Voditeljica Ureda za kulturu Spomenka Jurić izvijestila je o dosad učinjenim hitnim mjerama na stradalim crkvama te je objasnila postupak prijava na iste, a povjerenik za pastoral braka i obitelji vlč. Branko Koretić sa svojim suradnicima predstavio je Projekt pastoralne podrške stradalima u potresu koji se od siječnja provodi na području cijele biskupije. Povjerenik za pastoral mladih vlč. Ivan Grbešić govorio je o djelovanju pastorala mladih u okolnostima pandemije te je potaknuo svećenike da ne zanemare ovaj oblik pastorala koji se prilagođen ipak može održavati.

Sljedeći Svećenički dan bit će održan 2. rujna.