Događaj su u sklopu Dana europske baštine organizirali Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke te Konzervatorski odjel u Krapini, a među 40-ak stručnjaka različitih profesija uključenih u postupke obnove bili su prisutni i djelatnici Ministarstva kulture i medija te konzultanti za prijavu i provedbu projekata financiranih iz EU fondova.

U ime organizatora okupljene je pozdravio domaćin rektor Hrvatskoga nacionalnoga svetišta preč. mr. Domagoj Matošević, naglasivši potrebu za međusobnim razumijevanjem i suradnjom svih sudionika u projektima poslijepotresne obnove, s obzirom na krajnji zajednički cilj – obnovljenu i očuvanu kulturnu baštinu.

Uvodno izlaganje bilo je povjereno pročelnici Konzervatorskog odjela u Krapini mr. Lani Križaj koja je govoreći o 77 oštećenih kulturnih dobara na području Krapinsko-zagorske županije ukazala na moguće izvore financiranja obnove oštećenih objekata te iznijela informacije o sredstvima osiguranim u 2020. godini kroz više natječaja Ministarstva kulture i medija u iznosu od 75.6 milijuna kuna, od čega je 70 milijuna kuna osigurano kroz Poziv na dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za provedbu mjera zaštite kulturne baštine oštećene u potresu 22. ožujka 2020. godine na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije za ukupno 13 programa koji su već u provedbi, s rokom izvršenja do kraja svibnja 2022. godine. Riječ je o sredstvima iz Fonda solidarnosti EU-a, dok je manji dio sredstva od 5,5 milijuna kuna osiguran iz Državnoga proračuna RH. Križaj je najavila da se očekuje raspisivanje sljedećega natječaja za osiguranje sredstava iz Fonda solidarnosti EU-a za provedbu mjera zaštite kulturne baštine koja je stradala u petrinjskom potresu, kojim je bio najjače pogođen zapadni dio Krapinsko-zagorske županije – Veliko Trgovišće, Strmec, Klanjec, Zagorska Sela, Tuhelj, Velika Erpenja, Pregrada, Kostel, Gornja Plemenšćina – te uputila potencijalne prijavitelje u preduvjete koje moraju zadovoljiti i korake koje moraju pravovremeno poduzeti, kako bi se mogli natjecati za ta sredstva.

Na skupu je sudjelovala i direktorica konzultantske tvrtke u području korištenja fondova Europske unije „Plavi partner“ mr. Marija Tufekčić koja je govorila o dosadašnjim iskustvima u provedbi odobrenih programa financiranih sredstvima EFS-a i izazovima s kojima se pri tom susreće, a to su prije svega kratki rokovi za dovršetak programa, nejasnoće i nedorečenosti u uputama za prijavitelje, nedostatni kapaciteti Tijela odgovornoga za provedbu financijskog doprinosa te zastoji u provedbi programa zbog dugotrajnoga postupka financijsko-tehničke kontrole.

Na stručnom skupu uslijedile su prezentacije triju projekata financiranih sredstvima EFS-a koji su već u provedbi na području županije: o projektu obnove konstrukcije kapele sv. Marije Magdalene govorio je Hrvoje Podnar, projekt mehaničke otpornosti i stabilnosti konstrukcije župne crkve sv. Andrije Apostola predstavio je Antonio Maglov, a o konzervatorsko-restauratorskim radovima na kamenim i dekorativnim elementima glavnoga pročelja bazilike Majke Božje Bistričke izvijestili su Ivan Duraković i Goran Koprek.

Skup je završio prezentacijom projekta rekonstrukcije opožarenih gospodarskih zgrada u Mariji Bistrici, o čemu su govorili dr. Dubravko Bačić i Višeslav Franić te obilaskom gradilišta pod stručnim vodstvom konzervatora Igora Cindrića.

Sudionici su skup ocijenili korisnim i konstruktivnim, a mnogo se raspravljalo o potrebi snižavanja propisane protupotresne razine obnove za zaštićena kulturna dobra s Razine 3 na Razinu 2, jer je trenutno propisanu Razinu 3 na većini kulturnih dobara nemoguće postići, bez narušavanja i ugrožavanja njihovih spomeničkih svojstava, koja bi, radi postizanja propisane mehaničke otpornosti i stabilnosti, u tom slučaju bila nepovratno izgubljena. O tome su već povedene brojne rasprave i oko toga pitanja postoji konsenzus na najvišim stručnim razinama, čulo se na skupu s kojega je dana podrška svim naporima da se to taj problem uredi zakonskim i podzakonskim propisima.