Program simpozija je moderirao doc. dr. sc. Hrvoje Kalem, profesor fundamentalne teologije na KBF-u u Sarajevu, a riječi pozdrava i dobrodošlice, u ime KBF-a i organizatora, svim predavačima i svim prisutnima te riječi zahvale svima koji su pomogli u organizaciji ovog simpozija uputio je prof. dr. sc. Darko Tomašević, dekan KBF-a Univerziteta u Sarajevu.

Do sada je na području Crkve u Hrvata organizirano više simpozija i predavanja na temu Papine enciklike Fratelli tutti, tako da je i KBF u Sarajevu želio dati svoj doprinos pitanjima kojima se bavi ova enciklika. Sama enciklika Fratelli tutti obuhvaća više tema: osim teoloških tu su sociološke, političke, ekonomske, migracijske i međureligijske teme i u takvim okolnostima je organiziran simpozij.

U prvom danu, prvo predavanje je održao doc. dr. sc. Mario Bernadić (KBF Sarajevo) na temu Digitalna komunikacija kao novi stil života u zatvorenom svijetu, stavljajući naglasak na razvoj digitalnih i komunikacijskih tehnologija je u zadnjih nekoliko desetljeća koji je doživio veliki skok da se to u konačnici nije odrazilo samo na način kako radimo i međusobno komuniciramo, nego i na način kako općenito razmišljamo i kulturno se izražavamo.

Drugo predavanje je održao Izv. prof. dr. sc. Boris Vulić (KBF Đakovo) na temu Odnos sveopćeg i kršćanskog bratstva u svjetlu enciklike »Fratelli tutti«, kojom je želio pristupiti enciklici sa pitanjem: Koji je odnos između sveopćeg i kršćanskog bratstva u nauku pape Franje, povezujući ga sa naukom Jozefa Ratzingera i Karla Rahnera. Potom je svoje predavanje održao prof. dr. sc. Nedžad Grabus (FIN Sarajevo; Teologija u Ljubljani) na temu Vjera u Boga i poštovanje susjeda – muslimanski pogled. Prof. Grabus je naglasio da muslimani i kršćani u svome vjerovanju imaju povezujuće naslijeđe tradicije na temelju koje su razvijali suštinska pitanja teologije monoteizma, predstavljajući teorijske i praktične aspekte na kojima se zasniva dijalog vjernika na individulanoj i institucionalnoj ravni među muslimanima i kršćanima, a posebno Katoličkom crkvom.

Slijedećeg dana, nastavljajući sa simpozijem, doc. dr. sc. Oliver Jurišić (KBF Sarajevo) govorio je na temu: Rasizam: instrument moći i zaborava, kojom je želio dati odgovore na nekoliko pitanja: Je li rasizam također i ideološko oružje u pokušaju brisanja i reinterpretacije prošlosti? Pretvara li se on u ideologiju vječnog kajanja i isprike? Je li i sam rasizam od društvenog problema postao dio nedodirljivog diskursa koji se manifestira kao moć i time zabranjuje svaku moguću kritiku sama sebe?

Nakon njega, dr. sc. Jakov Rađa (KBF Zagreb) je govorio na temu Najbolje politike u službi sveopćeg bratstva, u kojoj je naglasio da se nadahnuće koje enciklika Fratelli tutti želi pružiti politici i političarima sažima u četiri kriterija za obnovu političkog djelovanja, a to su: tumačenje osjećaja naroda kako bi se omogućilo traganje za općim dobrom, promicanje kulture rada, davanje prednosti posljednjima i njegovanje duha otvorenosti prema svima. Potom je izv. prof. dr. sc. Zorica Maros (KBF Sarajevo) temom Dijalog i socijalno prijateljstvo kao ostvarenje ljudskog bratstva prikazala poveznicu koja postoji između socijalnog prijateljstva i bratstva koju predstavlja i sam papa Franjo kada ih izjednačuje.

Nakon stanke i vrlo plodne diskusije, izv. prof. dr. sc. Pavle Mijović (KBF Sarajevo) je progovorio na temu Kritička teorija migracije u enciklici Fratelli tutti stavljajući naglasak na sam fenomen migracija koji zauzima, zbog neupitne aktualnosti i suvremenosti, privilegirano mjesto u razmišljanju pape Franje.

Simpozij je priveden kraju temom Muslimanska refleksija enciklike Fratelli tutti, koju je predstavio doc. dr. dr. sc. Orhan Jašić (FIN Sarajevo) naglasivši određene dijaloške poruke same enciklike pod vidom muslimanske teologije, te skrenuvši pozornost na stavove suvremenog muslimanskog autora i religijskog lidera Ahmada At-Tayyiba po pitanju ove tematike.

Ovim simpozijem KBF u Sarajevu je želio približiti samu encikliku Fratelli tutti kroz obradu tema kojih se ona dotiče, a koje su sastavni dio života želeći obuhvatiti cjelokupnu ljudsku stvarnost – što uistinu nije jednostavno – te pronaći neke odgovore na pitanja koja su u njoj postavljena. Zato je simpozij bio i podijeljen u osam glavnih tema koje se zapravo, izravno ili neizravno, tiču glavnih poglavlja same enciklike prema kojima su navedeni predavači, svatko iz svoje znanstvene perspektive, pokušali ponuditi neke odgovore kojima bi potaknuli na drugačije gledanje na nas kao ljude, na naše međuljudske odnose, kao i na svijet u kojem živimo, navodi se u priopćenju iz Ureda za studente Katoličkog bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu u petak 12. studenoga.