Papino 43. apostolsko putovanje zakazano je za 31. kolovoza do 4. rujna, kada će boraviti u Mongoliji. Pozvan je u posjet zemlji 24. kolovoza 2022., kada je izaslanstvo mongolske vlade posjetilo Vatikan i uručilo mu službeni poziv mongolskog predsjednika Ukhnaagiina Khürelsükha.

Predstavljajući službeni program, geslo i logotip papinskog putovanja, apostolski prefekt Ulan Batora rekao je da bi taj posjet bio „nezamisliv” prije samo nekoliko mjeseci.

Papa Franjo bit će prvi Petrov nasljednik koji će posjetiti tu budističku naciju u kojoj je ponovno nikla Katolička Crkva 1992., nakon pada komunističkog režima. Te su se godine prvi katolički misionari Kongregacije Bezgrješnog Srca Marijina (CICM), također poznati kao Scheutski misionari, vratili kako bi obnovili Crkvu nakon gotovo sedamdeset godina vjerske represije.

Od tada je katoličko stanovništvo polako, ali postojano raslo. Danas ima oko 1450 krštenih mongolskih katolika (nasuprot njih 14 1995. godine) raspoređenih u devet župa, na ukupnoj populaciji od oko tri i pol milijuna stanovnika. Na službi je 29 svećenika, uključujući dva Mongola, više od 40 redovnica i tri redovnika koji pripadaju desetak kongregacija i različitih su nacionalnosti, te tri misionara laika.

Tijekom konferencije za novinare u Ulan Batoru – izvijestila je novinska agencija Fides – kardinal Marengo podsjetio je da je sveti Ivan Pavao II. planirao posjetiti Mongoliju 2003., nakon što je godinu dana ranije podigao tadašnju misiju Ulan Batora na status apostolske prefekture, ali plan je otkazan zbog pogoršanog zdravstvenog stanja.

„I sada smo tu”, rekao je, „20 godina kasnije i oko 800 godina nakon prvog izravnog kontakta između Svete Stolice i mongolskih careva, kada je papa Inocent IV. poslao svog izaslanika, franjevca Giovannija di Pian del Carpinea da osobno upozna slavne Mongole i započne miran dijalog”.

49-godišnji kardinal, koji je prvi put stigao u Mongoliju 2003., također se prisjetio svog prethodnika, pokojnog biskupa Wenceslaoa Padille, prvog svećenika pionira koji je vodio misionare Bezgrješnog Srca Marijina 1992. i prvog apostolskog prefekta Ulan Batora. „Mi žanjemo plodove njegova velikog misionarskog rada i mnogih drugih misionara, i mi se pripremamo – i u njihovo ime – za ovaj povijesni događaj“, rekao je.

Ilustrirajući značenje logotipa i gesla papinskog putovanja „Zajedno se nadati” kardinal Marengo usredotočio se na implikacije papinskog putovanja za međureligijski dijalog u zemlji. Odnosi s drugim mongolskim vjerskim zajednicama, a posebno s lokalnim budističkim vjerskim vlastima, dobri su i ukorijenjeni u drevnoj tradiciji tolerancije i otvorenosti koja datira još od cara Džingis-kana. To je potvrđeno tijekom prvog službenog posjeta izaslanstva budističkih redovnika iz Mongolije Vatikanu 28. svibnja 2022., kada su se susreli s papom Franjom.

Od uspostave diplomatskih odnosa sa Svetom Stolicom 1990., odnosi s civilnim vlastima nastavili su jačati, što pokazuje sporazum koji su 2020. potpisali mongolski veleposlanik pri Svetoj Stolici i nadbiskup Paul Richard Gallagher, vatikanski tajnik za odnose s državama i međunarodnim organizacijama kako bi proširili svoju suradnju na polju kulture.

Mongolske vlasti pokazale su posebno poštovanje za socijalni rad koji Crkva provodi u zemlji za najsiromašnije i najugroženije.

Zadnjeg dana svog apostolskog putovanja, 4. rujna, papa Franjo trebao bi se susresti s dobrotvornim djelatnicima i svečano otvoriti Kuću milosrđa, dobrotvornu ustanovu koja uključuje kliniku za hitne potrebe beskućnika i žrtve nasilja u obitelji.

Prema Apostolskoj prefekturi, centar „predstavlja jedan od prvih velikih projekata koje je pokrenula matična Katolička Crkva u zemlji u kojoj su misionarska djela poduprla vjeru”. Nema sumnje, primijetio je kardinal Marengo, da će Crkva u Mongoliji biti sposobna cijeniti iskustvo dobrodošlice Petrovom nasljedniku, „rastući u onom istinskom osjećaju da su jedno tijelo, dobro ukorijenjeno u zemlji”, piše Vatican News.