Mons. Palić objasnio je značenje dekreta.  „Ovime je priznato mučeništvo fra Alojzija Paliću. Sada se čeka dan proglašenja blaženim. Kada će se to dogoditi, ovisi o Skadarskoj nadbiskupiji, budući da je ona započela taj proces, i njihovom dogovoru s Dikasterijem za kauze svetaca. Proces za fra Alojzija Palića izdvojen je od kauze ostalih četrdeset albanskih franjevačkih mučenika iz vremena od 1913. do 1974. te je 2012. godine poseban postupak nastavljen u Rimu. Ovaj dekret znači da je Papa odobrio cijeli postupak“, naglasio je.

Na pitanje o rodbinskoj povezanosti s budućim blaženikom, biskup Palić podsjetio je da je bliži rod s prvim proglašenim blaženikom, fra Serafinom Kodićem Glasnovićem. „Ovim putem zahvalio bih papi Franji što je Crkvi i hrvatskome narodu darovao već trojicu blaženika porijeklom iz male zajednice Hrvata na Kosovu, i najnovijeg fra Alojzija, ali i za fra Serafina Kodića Glasnovića i za don Antona Muzića. Usto, s obzirom na to da sam na službi mostarsko-duvanjskog biskupa, zanimljiva je činjenica da je fra Alojzija Palića krstio fra Franjo Brkić, rodom iz Rasna iz ove Mostarsko-duvanjske biskupije, koji je u to vrijeme i dugi niz godina djelovao u Janjevu te ostavio duboke tragove“, dodao je.

Odgovarajući na pitanje kako se u narodu očuvala svijest o mučeničkoj smrti fra Alojzija Palića, s obzirom na davnu 1913. godinu, mons. Palić je rekao da se nikad nije mnogo govorilo o mučeništvu fra Serafina, don Antona, ni fra Alojzija. „Ali i danas postoji rodbina sve trojice Božjih ugodnika, u čijim je obiteljima živjelo – i živi – sjećanje na njihovo stradanje.

„Osobno, kao dijete, nisam toliko čuo o ovoj trojici mučenika, ali znali smo da je uvijek bilo duhovnih zvanja koja su djelovala i u Albaniji i na drugim mjestima, ali se nije smjelo mnogo govoriti o tome. Naravno, kad je komunistički režim propao na ovim prostorima i kad su prvi procesi pokrenuti od Skadarske nadbiskupije, onda se počelo detaljnije govoriti o tim svećenicima koji su podnijeli mučeničku smrt. Počelo se govoriti o tome, i ponovno se nekako vratio kult, odnosno među vjernike je ušla svijest da bismo jednoga dana mogli imati blaženike, pa da se i mole za njihov zagovor. Dakako, to se osobito čini ondje gdje je prisutna vjernička zajednica Janjevaca i Letničana. Znam sigurno da janjevačka zajednica u Kistanjama već dugi niz godina ima i određene pobožnosti i molitve upravo na nakanu za proglašenje blaženima. Sada polako osjećamo i vidimo doista iskrenost, ali i plod ustrajne molitve tolikih molitelja. Znam da se redovito okuplja i zajednica Janjevaca u Zagrebu koji također imaju organizirana euharistijska slavlja, a posebno ova mala zajednica koja je preostala u Janjevu i koja svake godine hodočasti na grob fra Serafina Kodića Glasnovića u franjevačkom samostanu blizu mjesta Leshë u Albaniji“, poručio je.

„Grob budućeg blaženika nalazi se u župi Zjum na Kosovu. Nažalost, događa se u posljednje vrijeme nešto što sigurno nije dobro, ni za samo štovanje, ni za tu malu zajednicu Hrvata i njihov identitet. Na mjestu gdje je uz njega pokopan još jedan Janjevac, veliki prosvjetitelj albanskog naroda fra Stjepan Gečević, pojavio se – rekao bih – neobičan spomenik. Današnjim proglasom i objavom dekreta te jasnim pisanjem prezimena budućeg blaženika fra Alojzija Palića, Sveta Stolica je zapravo prepoznala njegov identitet, ali i to da se on borio za očuvanje identiteta Albanaca, među kojima je djelovao. To je njegova velika zasluga i zbog toga je podnio mučeništvo. Vjerujem da bi svi oni koji sada djeluju na Kosovu, bilo da se radi o crkvenim ili društveno-političkim vlastima, trebali prepoznati uistinu povijesnu ulogu i mučeništvo fra Alojzija Palića. Na taj način, priznavajući mu pravi identitet, odali bi i svojevrsnu zahvalnost za sve što je učinio za albanski narod“, zaključio je biskup Palić.