Povodom rasprave koju je potaknulo uvođenje „zdravstvenoga odgoja i obrazovanja“ u riječke osnovne škole, koji u modulu posvećenom spolnom i reproduktivnom zdravlju promiče amoralni pogled na spolnost, rodnu ideologiju i pobačaj, kao i najava uvođenja srodnog programa u Gradu Zagrebu koji će s obzirom na sastav povjerenstva za izradu vjerojatno biti sličan, na sadržaj riječkoga kurikula i globalne trendove osvrnula se viša asistentica na Institutu „Ruđer Bošković“ i majka petero djece Josipa Nemet.

„Prva je problematično tko je izrađivao kurikul, a drugo njegov sadržaj. Naravno, drugo proizlazi iz prvoga. Koautori su kurikula lezbijske udruge odnosno udruge koje promoviraju LGBTIQ+ ideologiju. Termin „izrađivati“ pritom nije primjeren jer u inozemstvu postoje vrlo slični programi, sličnih udruženja. Tekst koji su pripremile udruge potom je stavljen pred tzv. povjerenstvo koje je također ideološki problematično jer su svi njegovi članovi poznati javnosti kao javni zagovaratelji rodne ideologije. Nakon što je definiran, sadržaj kurikula nije prošao nikakvu recenziju, ni medicinsku ni pedagošku, a čini se niti pravnu“, istaknula je dr. Nemet.

Pojasnila je da se u kurikulu i priručniku namijenjenom učenicima od 5. do 8. razreda osnovne škole osim razgovora o intimi učenika učenicima poručuje da mogu biti rodnog identiteta za koji se odluče, što ga dovodi u zbunjenost. O kontracepciji se navode djelomične informacije, pobačaj je prikazan kao prihvatljivo rješenja, a o prirodnim metodama planiranja obitelji nema spomena, pojasnila je sugovornica. Vrijednosti poput ljubavi, vjernosti, roditeljstva i braka uopće se ne spominju, a učenike se upućuje da, ako imaju kakav problem, porazgovaraju s nastavnikom ili stručnim suradnikom, a nikada s roditeljem.

„Način na koji se govori o spolnom odnosu izrazito je problematičan jer jedini je kriterij za koji se kurikul zauzima da spolna aktivnost stvara užitak i da je dovoljan samo pristanak. Sam termin pristanka djeteta podsjeća na pedofilske devijacije koje mogu biti opasne jer dijete u toj fazi svoga kognitivnog razvoja nije sposobno za pristanak. Prefrontalni korteks nije mu razvijen, pogotovo u višim razredima osnovne škole, ni do kraja puberteta. Isticanje termina užitak postavlja se kao ultimativni normativ – nešto prema čemu se usmjerava ponašanje. S druge strane, u kurikulu se spominje termin zaštite tj. kontracepcije o kojoj se ne navode istinite činjenice, za razliku od međupredmetne teme „zdravlje“ Ministarstva obrazovanja u kojoj se spominje najbolji model zaštite od neželjenih trudnoća i spolno prenosivih bolesti – odgoda do zrelosti i vjernost“, istaknula je dr. Nemet, podsjećajući na važnost uloge roditelja u odgoju njihove djece, izvijestilo je Uredništvo.