Međunarodni skup, u organizaciji Ureda za katoličke škole Riječke nadbiskupije, Metropolitanskog pastoralnog instituta i Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, okuplja stručnjake iz Hrvatske i inozemstva koji raspravljaju o izazovima suvremenog odgojno-obrazovnog sustava i mjestu katoličke škole u kulturi dijaloga.

Program je otvorio riječki nadbiskup Mate Uzinić, ističući da pitanje identiteta katoličke škole danas pripada među ključna pastoralna i društvena pitanja. „Pitanje koje se postavlja, a na koje se, nadam se, i ovaj znanstveni skup želi približiti s pravim odgovorima, jest pitanje identiteta katoličke škole danas. S tim su pitanjem neraskidivo povezane i pedagoške i pastoralne perspektive koje, u skladu s tim identitetom, trebamo ponuditi. To je pitanje važno za Katoličku Crkvu u cjelini“, istaknuo je nadbiskup.

Osvrćući se na globalni doseg katoličkog obrazovanja, Uzinić je podsjetio da Crkva diljem svijeta kroz svoje institucije vodi više od 74 tisuće vrtića, 102 tisuće pučkih škola i više od 50 tisuća osnovnih škola viših razreda te skrbi za gotovo šest i pol milijuna učenika i studenata. Time je, rekao je, katoličko školstvo jedno od najrasprostranjenijih odgojno-obrazovnih sustava u svijetu.

Poseban naglasak stavio je na povijesnu ukorijenjenost katoličkih škola u služenju najranjivijima. „Povijesno je katolička škola bila osobito vezana uz posljednje, ranjive, one na rubu, one koji drukčije nisu mogli biti školovani“, rekao je, dodajući kako je i danas nužno održati tu osjetljivost, osobito u društvima koja, unatoč razvijenosti, i dalje stvaraju prostore isključenosti.

Nadbiskup je upozorio i na opasnost gubitka autentičnosti u kontekstu modernih društvenih i obrazovnih izazova: „Čak i u promijenjenim okolnostima i ondje gdje poprima obilježja elitističke ustanove, ona ne smije izgubiti svoju posebnu pozornost na najslabije, isključene i one ‘na rubu’. To je osobito važno danas, kada i u razvijenim društvima poput našega postoji opasnost da netko bude isključen.“

Uvodnim govorom sudionicima se obratio i predstojnik Ureda za katoličke škole Riječke nadbiskupije, vlč. Laurent Kružić. Istaknuo je kako se briga za odgoj prirodno nadovezuje na široko djelovanje Crkve u Rijeci, osobito u svetoj godini, te podsjetio na razvoj katoličkog školstva u gradu u posljednjem desetljeću, od otvaranja katoličke osnovne škole do jačanja odgojnih inicijativa u suradnji s lokalnim zajednicama. „Raznolikost crkvenih karizmi i poslanja u riječkoj Crkvi u jubilarnoj godini svjedoči o jednoj živoj zajednici koja uistinu ‘dijeli radosti i nade, žalosti i tjeskobe ljudi današnjeg vremena’“, kazao je Kružić.

Naglasio je i potrebu trajnog promišljanja i osuvremenjivanja odgojnih pristupa: „Primljeno nasljeđe i spomenuti poticaji obvezuju nas da razmišljamo i djelujemo kako bismo stvorili viziju za budućnost, poboljšali alate koje imamo, ali i razvili sebe kao učitelje i odgojitelje.“

Plenarno predavanje održao je profesor Michael Richards s Katoličkog sveučilišta u Leuvenu, stručnjak za identitet katoličkih škola i član istraživačke skupine Enhancing Catholic School Identity (Unaprjeđenje identiteta katoličke škole). Analizirajući suvremene modele dijaloga u školskom kontekstu, Richards je predstavio četiri teorijska pristupa odnosu katoličkog identiteta i pluralnosti, naglasivši kako autentičan dijalog pretpostavlja snažnu vlastitu poziciju, ali i otvorenost prema drugome. Posebno je izdvojio model „škole dijaloga“ kao onaj koji ujedinjuje čvrstu ukorijenjenost u kršćanskoj tradiciji s maksimalnom solidarnošću prema različitima, smatrajući ga najprimjerenijim današnjem pluralnom društvu.

U dodatnom dijelu predavanja Richards je prikazao i rezultate međunarodnih istraživanja o percepcijama učenika i nastavnika o katoličkom identitetu, upozoravajući da se otvorenost i dijalog u mnogim zemljama često afirmiraju načelno, ali rjeđe u praksi. Naglasio je da je za istinski dijalog nužan hermeneutički pristup koji omogućuje da i tradicija i suvremeni kontekst dođu u međusobni razgovor te tako pridonesu rastu identiteta škole.

Skup se tijekom dana nastavlja predavanjima stručnjaka iz područja pedagogije, filozofije, teologije i školskog pastorala, a završit će 11. prosinca plenarnom raspravom.

Međunarodni znanstveni skup o identitetu katoličke škole i kulturi dijaloga