Na pitanje o tomu što misli o američkom i izraelskom napadu na Iran, kardinal je prije svega istaknuo kako smatra da mir i sigurnost valja njegovati i težiti im putem mogućnosti koje nudi diplomacija, osobito ona koja se provodi u multilateralnim tijelima, gdje države imaju priliku rješavati sukobe na nenasilan i pravedniji način. U Povelji Ujedinjenih naroda dane su precizne smjernice o upravljanju sukobima, ali čini se da su danas ti napori uzaludni, primijetio je državni tajnik te dodao: „Ne samo to, nego kako je Papa podsjetio Diplomatski zbor početkom godine, diplomacija koja promiče dijalog i traži konsenzus svih, zamjenjuje se diplomacijom sile, pojedinaca ili skupina saveznika, i misli se da se mir može postići oružjem.“

Kada se govori o uzrocima rata, teško je utvrditi tko je u pravu, a tko u krivu. Sigurno je, međutim, da će uvijek donijeti žrtve i razaranje, kao i razorne posljedice za civile. Zbog toga Sveta Stolica radije ističe potrebu uporabe svih sredstava koje nudi diplomacija za rješavanje sporova među državama. Povijest nas je već naučila da samo politika, uz naporan rad pregovaranja i pozornost na uravnoteženje interesa, može povećati povjerenje među narodima, promicati razvoj i očuvati mir, pojasnio je.

Osvrnuvši se na činjenicu da je opravdanje za napad bilo spriječiti proizvodnju novih projektila, odnosno ukratko, „preventivni rat“, kardinal Parolin je podsjetio kako se u Povelji UN-a ističe da se uporaba sile može razmatrati samo kao krajnje sredstvo, nakon što su iscrpljena sva sredstva političkoga i diplomatskoga dijaloga, nakon pažljive procjene granica nužnosti i proporcionalnosti, na temelju rigoroznih procjena i utemeljenih razloga, te uvijek u okviru multilateralnog upravljanja.

Kad bi se državama priznalo pravo na „preventivni rat“, prema vlastitim kriterijima i bez nadnacionalnoga pravnog okvira, cijeli bi se svijet mogao naći u vatri. To slabljenje međunarodnoga prava doista je zabrinjavajuće: pravednost je zamijenila sila, a snagu prava zakon sile, uz uvjerenje da se mir može postići tek nakon što je uništen neprijatelj, rekao je.

Do slabljenja međunarodnoga prava i diplomacije došlo je, prema riječima državnoga tajnika, zbog toga što više ne postoji svijest da opće dobro uistinu koristi svima, odnosno da je dobro drugih također dobro za mene te da se pravednost, prosperitet i sigurnost postižu u mjeri u kojoj svi mogu imati koristi od njih. To je načelo u temelju stvaranja multilateralnog sustava ili nekog odvažnog projekta, poput Europske unije. Ta je svijest oslabila te dovela do sve većeg apetita za vlastitim interesom, istaknuo je kardinal.

Opasno se pojavljuje multipolarizam obilježen prvenstvom moći i autoreferencijalnosti. Nažalost, ponovno se dovode u pitanje načela poput samoodređenja naroda, teritorijalne suverenosti i pravila koja reguliraju sam rat (ius in bello). Cijeli aparat izgrađen međunarodnim pravom na područjima kao što su razoružanje, razvojna suradnja, poštovanje temeljnih prava, intelektualno vlasništvo te trgovina i tranzit dovodi se u pitanje i postupno zanemaruje. I iznad svega, čini se da je došlo do gubitka svijesti o onome što je Immanuel Kant napisao 1795. godine: „Kršenje zakona u jednom dijelu svijeta osjeća se posvuda“. Još je ozbiljnije, u nekim aspektima, pozivanje na međunarodno pravo prema vlastitoj potrebi, uputio je kardinal.

Tu mislim na činjenicu, objasnio je kardinal, da postoje slučajevi u kojima je međunarodna zajednica ogorčena i poduzima mjere, i slučajevi u kojima to ne čini ili to čini znatno blaže, dajući dojam da postoje kršenja zakona koja treba kazniti i ona koja treba tolerirati; civilne žrtve koje treba oplakati i druge koje treba smatrati ‘kolateralnom štetom’. Ne postoje smrti prvog i drugog reda, niti postoje ljudi koji imaju veće pravo na život od drugih samo zato što su rođeni na jednom kontinentu, a ne na drugom ili pak u određenoj zemlji. Želio bih istaknuti važnost međunarodnog humanitarnog prava, čije poštovanje ne može ovisiti o okolnostima i vojnim i strateškim interesima. Sveta Stolica snažno ponavlja svoju osudu svakog oblika uključivanja civila i civilnih struktura poput stambenih objekata, škola, bolnica i bogoštovnih mjesta u vojne operacije te potiče da se uvijek poštuje načelo nepovredivosti ljudskoga dostojanstva i svetosti života, poručio je.

Nadam se i molim da se posluša poziv na odgovornost koji je papa Lav XIV. uputio u nedjelju i da će odjeknuti u srcu onih koji donose odluke. Nadam se da će zveket oružja uskoro utihnuti i da će se nastaviti pregovori, istaknuo je državni tajnik kardinal Parolin, objavljeno je na portalu Vatican News.