Karlovački hodočasnici zajedno s brojnim drugim vjernicima sudjelovali su u pobožnosti križnoga puta na Bistričkoj kalvariji, a potom i u svečanom euharistijskom slavlju.

Misno slavlje predvodio je mons. Antun Sente ml., karlovački dekan i rektor Nacionalnog svetišta svetoga Josipa i bazilike u Karlovcu. Suslavili su vlč. Duje Kurtović, župnik Župe svetoga Franje Ksaverskoga na Švarči, vlč. Antun Kolić, župnik Župe Sveta Tri Kralja na Baniji, vlč. Dragutin Šengula, župnik Župe svetoga Martina u Hrnetiću, vlč. Kristijan Gatarić, župnik Župe Presvetoga Srca Isusova u Novom Centru, vlč. Nikola Špiljak, župnik Župe Pohoda Blažene Djevice Marije u Mahičnu, o. Jure Josipović, bolnički kapelan, vlč. Andrija Markač, župnik Župe svetoga Lovre u Vivodini i policijski kapelan, vlč. Dominik Cestar, župnik Župe Presvetoga Trojstva u Klenovniku, te preč. Tomislav Šestak, rektor bazilike i Hrvatskoga nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke.

Na početku misnoga slavlja preč. Tomislav Šestak srdačno je pozdravio okupljene hodočasnike, osobito vjernike Karlovačkog dekanata i njihove svećenike.

U prigodnoj homiliji mons. Sente aktualizirao je evanđeoski izvještaj o ozdravljenju sluge rimskog satnika i Petrove punice. Pozvao je hodočasnike da, poput rimskog satnika, pokažu poniznost pred Bogom, ali i čvrstu vjeru da Bog može učiniti sve što je za čovjekovo istinsko dobro.

„Rimski satnik ne moli za sebe, nego za svoga slugu. Znamo li i mi moliti za druge ili molimo samo za sebe?“ upitao je propovjednik okupljene hodočasnike, potaknuvši ih da u svome životu budu ponizni i vjerni Bogu poput Blažene Djevice Marije, koju hrvatski narod već stoljećima posebno časti u Mariji Bistrici.

Na završetku misnoga slavlja mons. Sente ukazao je na brojne poveznice štovanja Blažene Djevice Marije i svetoga Josipa u hrvatskom narodu, kao i na povezanost bistričkoga i karlovačkog nacionalnog svetišta. Podsjetio je kako je zagrebački biskup Martin Borković 1684. godine, nakon ponovnoga pronalaska čudotvornoga kipa Majke Božje Bistričke, obnovio i uredio bistričko svetište, a upravo je isti biskup tri godine poslije imao ključnu ulogu u izboru svetoga Josipa za zaštitnika Hrvatskoga Kraljevstva u Hrvatskom saboru 1687. godine.

Govoreći o novijoj povijesti, istaknuo je kako je blaženi kardinal Alojzije Stepinac Mariju Bistricu nazivao hrvatskim Lurdom te započeo uređenje Bistričke kalvarije, a 1937. godine osnovao Župu svetoga Josipa na zagrebačkoj Trešnjevki s nakanom izgradnje Nacionalnog svetišta svetoga Josipa. Njegov nasljednik kardinal Franjo Šeper nastavio je promicati pobožnost prema Majci Božjoj Bistričkoj, a kao pročelnik Kongregacije za nauk vjere posvetio je crkvu svetoga Josipa, koja je poslije postala nacionalno svetište i manja bazilika.

Podsjetio je i da je sluga Božji kardinal Franjo Kuharić, kao predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, proglasio Mariju Bistricu Hrvatskim nacionalnim marijanskim svetištem, a crkvu svetoga Josipa u Karlovcu Nacionalnim svetištem svetoga Josipa. Kardinal Josip Bozanić redovito je predvodio nacionalna hodočašća u Mariju Bistricu, a proglasio je i Godinu svetoga Josipa te odredio Nacionalno svetište svetoga Josipa u Karlovcu kao središnje mjesto njezina obilježavanja.

Zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša nastavio je hodočastiti u Mariju Bistricu te je Svetom Ocu papi Lavu XIV. uputio molbu da crkvu Nacionalnog svetišta svetoga Josipa u Karlovcu uzdigne na čast papinske manje bazilike, što je Papa i odobrio.

„Papa sv. Ivan Pavao II. pohodio je ovo bistričko svetište, koje je manja bazilika već 103 godine, stoga se nadamo da će neki papa u sljedećih sto godina pohoditi i baziliku svetoga Josipa u Karlovcu. Iz ovoga kratkoga povijesnog pregleda jasno se vidi trajna briga hrvatskih biskupa za promicanje štovanja Blažene Djevice Marije i svetoga Josipa u hrvatskom narodu“, zaključio je mons. Antun Sente ml., izvijestio je Karlovački dekanat.

FOTO Karlovački vjernici hodočastili u Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke