Svečano misno slavlje predvodio je riječki nadbiskup Mate Uzinić u zajedništvu s provincijalom Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Miljenkom Hontićem i drugim svećenicima. Na početku misnog slavlja okupljene je pozdravio gvardijan Samostana sv. Frane fra Josip Blažević. U propovijedi je nadbiskup Uzinić, polazeći od blagdana Male Gospe, podsjetio kako Bog velika djela u povijesti spasenja često ostvaruje preko onih koji se na prvi pogled ne čine velikima. 

„Marijino je rođenje, premda naizgled neznatan događaj, početak novoga svijeta. Možda upravo zato ovaj blagdan tako lijepo zovemo Mala Gospa. Bog često velike stvari započinje malenim počecima. U rođenju djeteta koje još ništa nije učinilo već se krije obećanje budućnosti. Marija će reći da joj je Gospodin učinio velika djela jer je pogledao na njezinu neznatnost, na njezinu malenost. Zapravo je svako ljudsko rođenje takvo obećanje. Svako novorođeno dijete govori da život ima budućnost, da povijest još nije završila, da čovječanstvo želi ići dalje. A svaki novi život zahtijeva žrtvu i odricanje. Novi se život rađa zahvaljujući spremnosti nekoga da nešto od sebe daruje, da prihvati napor, ograničenje i odgovornost, pa i svojevrsno umiranje sebi kako bi drugi mogao živjeti. Nitko od nas nije primio život samo za sebe. Pozvani smo ga na svoj način darovati i učiniti plodnim“, rekao je mons. Uzinić.

Govoreći o mons. Antunu Marcellu de Petrisu, nadbiskup je istaknuo njegovu ulogu u zahtjevnom razdoblju povijesti Franjevačkog reda te ga opisao kao čovjeka koji je pomagao sačuvati i ponovno raspiriti „vatru koja se počela gasiti“. „Nakon podjele nije braću pozivao na osvetu zbog pretrpljenih nepravdi, nego na osobno i zajedničko obraćenje, obnovu zajedničkoga života i povratak vjernosti vlastitoj karizmi. U tome možda možemo prepoznati i njegovu najaktualniju poruku: budućnost se ne gradi optuživanjem drugih i življenjem od prošlosti, nego obraćenjem i obnovom nas samih. To mi se čini možda i najvažnijom porukom koju nam nakon pet stoljeća može ostaviti“, rekao je nadbiskup.

Povezujući njegovu ostavštinu sa suvremenim poimanjem utjecaja, mons. Uzinić je rekao kako se danas utjecaj ljudi često mjeri brojem pratitelja i pregleda, ali da postoji i druga vrsta utjecaja koja se ne može mjeriti statistikom. „Spominjući se ove godine osamstote obljetnice smrti sv. Franje i petstote obljetnice smrti fra Antuna, možemo bolje razumjeti što znači istinski utjecati na druge. Danas takve ljude nazivamo influencerima. Njihov se utjecaj često mjeri brojem pratitelja, pregleda i reakcija. Franjo Asiški umro je prije osam stoljeća, a još uvijek utječe na živote milijuna ljudi. Utjecao je i na Cresanina Antuna Marcella de Petrisa. A fra Antun je primljenu franjevačku baštinu nastojao sačuvati, obnoviti i predati onima koji dolaze poslije njega. To je pravi utjecaj: živjeti tako da dobro koje smo primili ne završi s nama“, naglasio je mons. Uzinić. 

Zaključujući propovijed, poručio je da je čovjek pozvan ostaviti nešto što će drugi nastaviti. „Svijet nije s nama započeo i ne smije s nama, našom krivicom, završiti. Neka zato i naš život bude takav da poslije nas, zbog toga što smo mi živjeli, zbog toga što smo bili članovi Crkve i živjeli svoje poslanje, može ostati nešto što će drugi nastaviti. Tako ni mi nećemo biti oni koji su nešto završili, nego ćemo biti ljudi utjecaja, ljudi po kojima uvijek može započeti nešto novo. Kao što je započelo u Mariji, u svetom Franji i nastavilo se u vašem sumještaninu de Petrisu“, zaključio je mons. Uzinić svoju propovijed.

Na kraju misnog slavlja provincijal fra Miljenko Hontić zahvalio je svima koji su pridonijeli organizaciji i obilježavanju velikog jubileja, posebno istaknuvši doprinos fra Ljudevita Maračića, idejnog začetnika obilježavanja, kao i potporu Grada Cresa i gradske uprave. Izrazio je nadu da će obilježavanje velike obljetnice u Jubilarnoj godini sv. Franje svima biti „dodatno nadahnuće i poticaj da se još više stavimo Bogu na raspolaganje za ono što je njegova volja“.

Nakon mise, creska ženska klapa Teha je izvela nekoliko pjesama. Inače, središnji događaj u obilježavanju Petrisove godine bio je međunarodni znanstveni skup posvećen životu i djelovanju mons. Antuna Marcella de Petrisa, održan 29. travnja u Palači Moise u Cresu. Na skupu su domaći i strani stručnjaci i znanstvenici iz različitih aspekata predstavili život i djelovanje creskog franjevca i humanista, koji je svojim djelovanjem ostavio trag ne samo u povijesti Franjevačkog reda nego i u duhovnom, kulturnom i društvenom životu svoga rodnog grada. Mons. de Petris preminuo je upravo na blagdan Male Gospe 8. rujna 1526. u Cresu, gdje je i pokopan u crkvi sv. Frane.