Dokument je izrađen na temelju rasprava vođenih unutar Povjerenstva za pravna pitanja COMECE-a te kao odgovor na zahtjeve biskupskih konferencija EU-a. Cilj je objavljenog dokumenta prikazati moguće implikacije predmeta C-12/25, poznatog kao Bisdom Gent, te važnost pravnih argumenata koji bi mogli utjecati na njegov ishod.

Tekst koji je pripremilo Tajništvo organizacije COMECE bavi se različitim elementima od velike važnosti za predmetni slučaj.

Praksa bilježenja želja ispitanika na marginama matica krštenih: takve zabilješke ne mogu dovesti do zaključka da su matice krštenih „popisi članova” Crkve. One odgovaraju na potrebe i interese koji ne proizlaze iz kanonskog prava te, kako je nedavno istaknuto u stručnoj literaturi, predstavljaju tek spontanu provedbu smjernica građanskog prava u Crkvi.

Narav i obilježja matica krštenih: taj dio dokumenta prikazuje značajnu sudsku praksu država članica koja dosljedno štiti matice krštenih od brisanja podataka. COMECE ukazuje na posljedice koje bi brisanje imalo na buduće djelovanje Crkve jer bi onemogućilo ključne provjere za ostvarivanje njezina poslanja. Nadalje, ističe se da se sama narav matica krštenih ne može prilagođavati kako bi odražavala svjetonazore krštene osobe koja se više ne želi identificirati kao katolik.

Brisanje podataka iz matica krštenih i utjecaj na treće strane: brisanje podataka iz matica krštenih štetno bi utjecalo na interese i prava roditelja, kumova te službenika koji je podijelio sakrament krsta. Jednako je važan utjecaj na predmete vezane uz sklapanje braka jer bi brisanje onemogućilo pronalaženje ključnih informacija potrebnih za različite postupke. Također se povlače paralele s državnim maticama.

Matice krštenih kao dokaz u građanskim postupcima: navedeni su brojni primjeri s nacionalne razine koji dokazuju važnost matica krštenih kao dokaza u pravnim postupcima, od pitanja nasljeđivanja i državljanstva do upisa rođenja te ostvarivanja prava na mirovinu i imovinskih zahtjeva.

Ključna uloga vjerske slobode: posebno se naglašava institucionalna dimenzija vjerske slobode uključujući i nedavni akademski doprinos. Upis krštenja također odražava teološku stvarnost, a ne samo administrativna pitanja. Također se ističe potpuno poštovanje negativnog aspekta vjerske slobode unutar Crkve (npr. nepostojanje ograničenja slobode krštenih osoba koje se žele distancirati od Crkve, slobode nesudjelovanja u vjerskoj praksi itd.).

Očuvanje odnosa Crkve i države u državama članicama te autonomije Crkve: naglašava se uloga članka 17. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u kontekstu potrebe da se izbjegnu bilo kakvi neželjeni učinci na mirne odnose između države i Crkve. U dokumentu COMECE-a ponovno se ističe da bi bilo problematično kada bi građanski sud redefinirao narav i karakter matica krštenih kao „popise članova”.

Pravo na prigovor: „uvjerljiva” priroda legitimnih razloga na koje se Crkva može pozvati proizlazi izravno iz temeljne uloge i statusa krštenja u kanonskom pravu (tj. kao pristupa ostalim sakramentima i temelju za sudjelovanje u životu Crkve). Institucionalnoj vjerskoj slobodi treba pridati stvarnu i znatnu važnost pri vaganju interesa koje zahtijeva Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR). Što se tiče utjecaja na interese ili prava ispitanika, u dokumentu se naglašava da je taj utjecaj znatno smanjen zahvaljujući zaštitnim mjerama koje je Crkva usvojila.

Rodoslovna istraživanja: matice krštenih predstavljaju povijesni izvor znatne vrijednosti za rekonstrukciju crkvene zajednice, kao i društvenog života lokalnih zajednica te imaju veliku vrijednost za među ostalim, rodoslovna istraživanja. Dokument COMECE-a zaključuje se naglašavanjem da se predmet C-12/25 Bisdom Gent, koji se trenutačno vodi pred Sudom EU-a, ne odnosi samo na pitanje treba li Crkva zadržati određene osobne podatke. On također otvara dublje pitanje o tome u kojoj mjeri pravo EU-a o zaštiti podataka može zahtijevati od Crkve da promijeni način na koji vidljivo i pravno izražava svoju vjeru.

Mišljenje nezavisnog odvjetnika u tom postupku očekuje se 1. listopada 2026. Tajništvo COMECE-a nastavit će pozorno pratiti tijek predmetnog slučaja, uključujući i rad u okviru Povjerenstva za pravna pitanja COMECE-a, objavljeno je na mrežnoj stranici COMECE-a.

Bisdom Gent slučaj se odnosi na osobu koja je krštena te kasnije zatražila da se iz matičnih knjiga ili arhiva Crkve uklone sva upućivanja na nju, a biskupija je umjesto brisanja njezinih osobnih podataka u matičnoj knjizi krštenih dodala zabilježbu da je ta osoba napustila Crkvu. Nadalje je belgijski sud uputio je Sudu EU-a pitanje postoji li na temelju GDPR-a pravo na brisanje podataka iz matične knjige krštenih te zadovoljava li se zabilježbom na rubu stranice to pravo, objavljeno je na mrežnoj stranici Suda EU-a.