Simpozij je okupio znanstvenike iz Kine, Koreje, Njemačke, Španjolske, Poljske i Hrvatske, koji su u 18 predavanja razmatrali izazove umjetne inteligencije iz perspektive filozofije, teologije, psihologije i medicine.

Skup je započeo u četvrtak, 5. studenoga, u Nadbiskupskom ordinarijatu, a moderirao ga je prof. Saša Horvat, jedan od organizatora i predavača. Cilj ovogodišnjih Riječkih znanstvenih mostova bio je premostiti 131 meridijan i devet vremenskih zona, povezujući znanstvenike Istoka i Zapada u raspravi o izazovima umjetne inteligencije. Simpozij je bio zamišljen kao prostor za razmjenu ideja i strahova, težnji i dvojbi među stručnjacima čija su promišljanja ukorijenjena u različitim tradicijama i odnosima prema pojavama koje stvara čovječanstvo. Ono neprestano teži naprijed, premda ne zna kamo ga taj put vodi, a još manje može moralno opravdati smjer kojim ide.

Na početku simpozija Horvat je istaknuo važnost rasprave o izazovima umjetne inteligencije, osobito među mladim znanstvenicima. „Njihovi glasovi i katkad nekonvencionalne perspektive mogu biti od izrazite važnosti znanstvenoj i javnoj raspravi. Mladi znanstvenici trebaju aktivno doprinositi oblikovanju suvremenog pogleda na ovakve teme“, naglasio je Horvat.

Okupljene predavače pozdravio je generalni vikar Riječke nadbiskupije Mario Tomljanović, koji je u ime Nadbiskupije izrazio zadovoljstvo održavanjem međunarodnog simpozija o aktualnoj temi i sudjelovanjem teologa. „Dijalog istoka i zapada, znanosti, filozofije, teologije i medicine je iznimno važan u vremenu ubrzanog tehnološkog razvitka i promjene. Dok istražujemo mogućnosti umjetne inteligencije za čovjeka, moramo uvijek imati pred očima dostojanstvo i jedinstvenost ljudske osobe u središtu istraživanja“, poručio je Tomljanović.

U organizaciji sudjeluju Medicinski fakultet i Fakultet zdravstvenih studija u Rijeci te teološki fakulteti u Zagrebu i Torunu, uz podršku Riječke nadbiskupije. Prvi dan dvodnevne konferencije bio je posvećen mladim znanstvenicima jer upravo oni promjenu proživljavaju mnogo dublje, budući da je ona već postala dijelom njihova bića. Drugoga dana znanstvenici pretežno starije i iskusnije generacije iznijeli su promišljanja onih koji su odrasli prije revolucije, promatrali njezin dolazak i sada prolaze kroz njezine posljedice.

Rasprave su se odvijale u okviru triju tematskih cjelina. Prva je bila posvećena medicini i skrbi. Obuhvatila je robotske intervencije za djecu s autizmom iz istočne i zapadne perspektive (Huanghao Feng) te etička pitanja projekta SARA (Tanja Horvat, Martina Gregorina Tomac, Gordana Šimunković, Kristijan Lenac i Saša Horvat); robotsku skrb za osobe s demencijom (Blanca Deusdad, Marija Djurdjevic i Fernando Vidal); izazove primjene umjetne inteligencije u psihoterapiji (Sanda Smoljo-Dobrovoljski) i mentalnom zdravlju (Karlo Šimek) te ulogu umjetne inteligencije u obrazovanju zdravstvenih djelatnika – od medicinskog obrazovanja (Maciej Wróbel) do obrazovanja medicinskih sestara i tehničara, na primjeru razgovornog programa Flora AI (Mario Dugonjić, Denis Gerić i Sandra Bošković).

Druga tematska cjelina bavila se filozofskim pretpostavkama umjetne inteligencije: jezikom i reprezentacijom (Xian Zhang); razgovorom na granici svijesti (Amir Muzur); pojmom technē i neutemeljenim utemeljenjem (Qingjie Wang i Renjie Li); kreativnošću (Walter Schweidler) te čovjekovim odnosom prema komunikacijskoj umjetnoj inteligenciji u svjetlu Aristotelova poimanja prijateljstva (Jiwon Shim).

Treća tematska cjelina obuhvatila je antropološke, etičke i teološke temelje: od personalističke etike pred izazovima neurotehnologije u zdravstvenoj skrbi (Paweł Orzeł) i dosega same etike umjetne inteligencije (Gyubeom Jo), preko Akvinčeve analize grijeha jezika u digitalnoj komunikaciji (Przemysław Witkowski), pitanja što znači biti čovjek u odnosu prema strojnoj inteligenciji (Nenad Malović) i ljudske osobe kao slike Božje u dijalogu Istoka i Zapada o umjetnoj inteligenciji (Sara Lumbreras), do teološke kritike antropoloških pretenzija algoritma (Tonči Matulić i Anamarija Jukić-Ivandić), izvijestila je Riječka nadbiskupija.