Izložbu je otvorio dekan Veleučilišta u Karlovcu Ivan Štedul, a o njoj su govorili rektor bazilike i svetišta u Karlovcu mons. Antun Sente te povjesničar umjetnosti i predsjednik Udruge „Biskup Martin Borković“ Stanko Špoljarić. Program je vodila studentica muzeologije i konzervatorstva Magdalena Stipković.

Izložba predstavlja mozaike iz ciklusa „U slavu porečke ribe“ te nekoliko kasnijih autorovih ostvarenja. Ciklus je nadahnut motivom ribe iz Eufrazijeve bazilike, u čijem je baptisteriju i prvi put izložen 2001. godine.

Otvorenju izložbe u Karlovcu prethodilo je misno slavlje u bazilici sv. Josipa koje je predvodio župnik Župe sv. Stjepana mučenika u Brelima don Ivan Kovačević.

Pozdravljajući okupljene, mons. Sente istaknuo je da primjećuje Josipove hodočasnike koji u bazilici prilaze Botterijevu mozaiku te ga promatraju, istražujući kako je i od čega nastao. Spomenuo je i nedavno hodočašće više od 200 krizmanika Karlovačkog dekanata koji su išli stopama bl. Miroslava Bulešića te pritom posjetili Eufrazijevu baziliku i razgledali njezine mozaike.

Izrazio je radost što izložba Sergija Mihića povezuje ta iskustva, omogućujući posjetiteljima da izbliza promotre pojedine dijelove mozaika. Takav susret s umjetničkim djelom, istaknuo je, može pomoći razumijevanju vjere graditelja Eufrazijeve bazilike, ali i one izražene prikazom sv. Josipa na mozaiku karlovačke bazilike. „Ti mali kamenčići zapravo su slika malih dobrih djela koja su zalog velike vjere“, poručio je mons. Sente, zahvalivši autoru što njegova izložba tu povezanost umjetnosti i vjere približava posjetiteljima i vjernicima.

Rektor je čestitao i voditeljici programa Magdaleni Stipković na članku objavljenom u časopisu „Svjetlo“ Ogranka Matice hrvatske u Karlovcu. U njemu je na više stranica predstavila desetogodišnji rad Galerije „Martin Borković“.

Govoreći o Mihićevu stvaralaštvu, Stanko Špoljarić je naglasio da je sakralna tema zahtjevna, ali i da joj je autor pristupio originalno, posežući u povijest. Njegovo je nadahnuće bila riba s mozaika Eufrazijeve bazilike, djela arhitekture i mozaičke umjetnosti iz šestog stoljeća, čija baština obuhvaća i ranije povijesne slojeve.

Špoljarić je pojasnio da motiv ribe u tom ciklusu nadilazi umjetničku animalistiku te poprima dublje značenje. Podsjetio je na ranu kršćansku simboliku i grčku riječ „ichthys“, čija početna slova upućuju na ispovijest vjere „Isus Krist, Sin Božji, Spasitelj“. Autor izložbe vlastitom je interpretacijom naglasio snagu toga značenja, istaknuo je Špoljarić.

Analizirajući likovni izraz izloženih djela, Špoljarić je upozorio na njihovu taktilnost, slikarsku gestualnost te kolorističku i kompozicijsku razigranost. U jedinstvu i razvedenosti forme prepoznao je spoj realističnog ishodišta i ekspresije koja proizlazi iz duhovne sadržajnosti. „Mozaik je tehnika vječnosti“, kazao je Špoljarić, objašnjavajući kako ta tehnika svojom građom i mnoštvom čestica nosi simboliku bezmjerja. Svaki detalj ima svoje mjesto, a cjelina otvara prostor duhovnosti i meditaciji.

Zahvalio je mons. Senteu na naslovu „Celeste“, kojim je dodatno produbljen duhovni smisao izložbe. Povezujući taj naziv s nebom, nebeskim svjetlom i svetošću, Špoljarić je istaknuo da on proširuje razumijevanje izloženih djela i postaje svojevrsni sinonim za sakralnu sliku. U njemu je prepoznao upućenost na duhovnost, raj i transcendenciju, utkane u Mihićev umjetnički izraz.

Istaknuo je da svaka čestica mozaika, svaka koloristička iskra, pridonosi životnosti umjetničkog djela. Posebno je pozdravio postavljanje jednoga Mihićeva mozaika s motivom ribe u bazilici sv. Josipa, u blizini krsnog zdenca, gdje njegova simbolika dobiva dodatnu punoću. Taj mozaik ujedno poziva vjernike da nakon sudjelovanja u liturgijskom slavlju nastave istraživati umjetnički izričaj i djelovanje Duha u Galeriji „Martin Borković“, gdje su izložena ostala umjetnikova djela.

Autor Sergije Mihić osvrnuo se na nastanak ciklusa „U slavu porečke ribe“, naglasivši važnost motiva koji ga je nadahnuo. Porečka riba za njega nosi značenje koje obuhvaća kršćansku vjeru i naslijeđenu kulturnu baštinu. „Ona znači za nas civilizacijski i kulturološki nivo koji smo mi naslijedili. Ona je nama važna i meni je važna“, istaknuo je Mihić.

Otvarajući izložbu, dekan Ivan Štedul izrazio je zadovoljstvo što može biti dio tog događanja u prostoru koji povezuje umjetnost i duhovnost. Usporedio je pojedine dijelove mozaika, koji zajedno tvore ljepotu cjeline, s doprinosom svakoga čovjeka zajednici kojoj pripada.

Čestitao je autoru i zahvalio mons. Senteu na susretima koji obogaćuju kulturni život Karlovca te pozvao okupljene da zastanu pred izloženim djelima i u njima pronađu vlastiti trenutak ljepote i nadahnuća. Potom je izložbu proglasio otvorenom.

U glazbenom dijelu programa članovi župnog zbora Župe sv. Stjepana mučenika u Brelima, pod ravnanjem mo. Jure Šabana Stantića, izveli su dvije pjesme.

Izložbu su organizirali Nacionalno svetište i bazilika sv. Josipa u Karlovcu te Udruga „Biskup Martin Borković“, izvijestili su iz Nacionalnog svetišta sv. Josipa.