Premda kršćanski misionari u Japanu imaju dugu povijest, danas je samo oko jedan posto od 127 milijuna japanskih građana, dakle najviše milijun osoba, kršćanske vjeroispovijesti. Zamisao jednoga i svemogućega Boga daleko je od tradicionalnih religijskih predodžbi šintoizma i budizma. Od dosadašnjih 62 japanska premijera samo se njih sedam deklariralo kršćanima, posljednji je bio katolik Taro Aso godine 2009.

Kršćanska misionarska povijest počinje s isusovcem sv. Franjom Ksaverskim koji na jugozapad Japana stiže godine 1549. No, u razdoblju Edo – samoizolacije Japana (1600-1853) kršćanstvo je bilo zabranjeno i strogo kažnjavano od 1614. do 1873. Nakon ponovnoga otvaranja zemlje u vjerskom kontekstu većina od malobrojnih preostalih tajnih kršćana priznavala se katolicima. Godine 2017. desetak tajnih kršćanskih mjesta štovanja iz prefektura Nagasaki i Kumamoto stavljeno je na UNESCO-v popis svjetske kulturne baštine. Trenutačno Katolička Crkva u Japanu ima oko 440.000 registriranih članova, pritom se broje samo oni s japanskim državljanstvom. Broj katolika među inozemnim radnicima pristiglima iz Filipina, Koreje i Brazila procjenjuje se na više od pola milijuna i dalje raste. Većina inozemnih radnika u Japanu ima privremene dozvole za rad budući da se dozvala boravka na neodređeno vrijeme izdaje tek nakon deset godina provedenih u zemlji.

U Japanu su katolički vjernici okupljeni u oko 850 župa u 16 biskupija, među njima tri nadbiskupije – Tokio, Nagasaki i Osaka. Nadbiskup glavnoga grada je od godine 2017. o. Tarcisius Isao Kikuchi (61), verbit. Nadbiskup Osake je nekadašnji biskup u Hirošimi kardinal Thomas Manyo Maeda (70), potomak tajnih kršćana iz razdoblja Edo. Predsjednik Japanske biskupske konferencije je nadbiskup Nagasake Mitsuaki Takami (73).

U Japanu su uvijek suživjele različite religije, najvažnije od njih su šintoizam i budizam, a većina Japanaca istodobno pripada i jednoj i drugoj pa ga karakterizira sinkretizam. Službene statistike navode da su oko 85 posto Japanaca budisti i istodobno više od 90 posto njih šintoisti. Japanski budizam sastavljen je od raznih škola i usmjerenja, a najpoznatiji je zen budizam. U japanskoj religiji očiti su kineski utjecaji kroz daoizam i konfucionizam koji su šintoizam i budizam preuzeli i integrirali. Sredinom 19. stoljeća počele su se širiti tzv. nove religije, često promičući mješavinu šintoizma, budizma i drugih svjetskih religija. Trenutačno u zemlji djeluje oko 300 takvih vjerskih zajednica, prenosi Vatican News uoči Papina pohoda Aziji.