Prisutnima su se obratili glavni urednik Vjesnika i voditelj projekta izv. prof. dr. sc. Boris Vulić, Ankica Landeka, dipl. teol. i viša knjižničarka, voditeljica Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice u Đakovu, pomoćni đakovačko-osječki biskup Ivan Ćurić, koji je ujedno i otvorio pristup digitalnom repozitoriju, te direktor tvrtke ArhivPRO iz Koprivnice Kristijan Crnković.

Ističući kako je digitalna zbirka Vjesnika prvi projekt sada uspostavljene Digitalne knjižnice Đakovačko-osječke nadbiskupije, dr. Vulić podsjetio je kako je Vjesnik pokrenuo biskup Strossmayer 1873. godine i otada časopis, iako pod različitim nazivima, izlazi neprekidno, što ga čini najstarijim živućim vjerskim/crkvenim časopisom na hrvatskom jeziku – i istodobno jednim od tri najstarija časopisa (Gospodarski list, Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti) u Hrvatskoj koji i dalje izlaze. Urednik je uputio kako digitalizacija omogućuje i dodatnu zaštitu vrijednih izvornika časopisa te rekao kako se „već sada valja radovati svim onim istraživanjima i spoznajama koje će se roditi iz proučavanja bogate povijesti i baštine Vjesnika koji je bio i jest svjedok svoga vremena, svjedok mnogih važnih događanja i ključnih procesa u našoj Crkvi i domovini. Zato se nadamo da će njegova digitalna dostupnost brzo pobuditi strast za istraživanjem njegovih sadržaja, za otkrivanjem dosad nedovoljno poznatog ili zaboravljenog iz kronike zbivanja u našoj Crkvi i društvu.“ Pojasnio je kako digitalni repozitorij obuhvaća sva izdanja časopisa od 1873. do 2020. godine, a posljednje dvije godine nisu digitalizirane kako bi se pokazala odgovornost prema pretplatnicima, izdavaču i svim suradnicima te očuvalo tiskano izdanje Vjesnika.

Urednik Vulić potom je na poseban način zahvalio biskupima Đakovačko-osječke nadbiskupije te prošloj i sadašnjoj upravi KBF-a u Đakovu kao nositeljima projekta; zatim Ekonomatu, Ustanovi za uzdržavanje klera, Kristijanu Crnkoviću i djelatnicima tvrtke ArhivPRO iz Koprivnice te Projektnom timu – Matiji Bajtu, negdašnjem studentu KBF-a i Mariju Kovaču, pomoćnom knjižničaru, koji su uvelike pomogli pri digitalizaciji, zatim Mirku Mihaljeviću iz Glasa Slavonije i sistemcu KBF-a Marinu Ivanišiću, a posebna zahvala za značajan i nemjerljiv doprinos upućena je Ankici Landeka, koordinatorici Projektnog tima.

Landeka je predstavila tijek projekta i uputila kako je u prvoj etapi digitalizacije, započete 2018., skenirano 30.211 stranica (1873.-2002.), a obrađeno ukupno 55.694 stranice. U drugoj etapi pregledane su snimljene preslike te su uklonjeni propusti, kako bi se treća etapa odnosno sam digitalni repozitorij, predstavio i otvorio javnosti.

Prije otvaranja pristupa digitalnom repozitoriju, biskup Ćurić podsjetio je na spomen prethodnih jubilejskih obljetnica Vjesnika za koje su se njegovi urednici i suradnici trudili predstaviti njegovu „bilancu“ – pregled tema i tematskih cjelina, suradnika i dopisnika, kao i broj tiskanih primjeraka i raširenosti primatelja. Takav je pregled priređen o 50. obljetnici Vjesnika iz pera svećenika Matije Pavića, potom kraći pregledni prikaz o 100. obljetnici – rad biskupa Stjepana Bäuerleina, a za prethodni Vjesnikov jubilej – o 125. obljetnici – pregledni prikaz napravio je 1998. godine profesor povijesti, dr. Andrija Šuljak.

„Nakon pet godina od prethodnoga jubileja – 2013. godine – umirovljeni nadbiskup Marin predstavio je Vjesnik i njegovih 19 urednika, a potom je dvadesetom uredniku iznio ideju i poticaj da se napravi digitalizacija svih Vjesnikovih godišta – te izvanredno veliko duhovno, teološko i pastoralno „blago“ Vjesnika, uključujući i njegovu povijesnu riznicu prikaza brojnih događaja, postane svima lako dostupno, i to na najbrži način koji se danas nudi – da bude ponuđeno u digitalnom obliku“, rekao je pomoćni biskup i nastavio: „Kako će nam sada biti lako „skoknuti“ do 15. siječnja 1873., u prvi Vjesnikov broj i zadiviti se zanosu s kojim su, ponukani biskupom Strossmayerom, krenuli u ovo plodno i dugovječno djelo. I ne moramo do knjižnice, arhiva – samo pritisak „gumba“, naglasio je – te baš takvim pritiskom „gumba“ digitalni repozitorij učinio dostupnim javnosti.

Crnković je predstavio sam portal digitaliziranog Vjesnika na platformi INDIGO i ukazao na mogućnosti pretraživanja digitalnog sadržaja. Otvaranjem digitalnog repozitorija za javnost započela je proslava jubileja – 150 godina Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije, a središnje obilježavanje bit će upriličeno 4. i 5. svibnja 2023. te će sadržavati zahvalno misno slavlje, svečanu akademiju i međunarodni znanstveni simpozij o Vjesniku.