Tri dana nakon početka sinodskoga hoda, u okviru redovitog godišnjeg Sabora svećenikâ u raznim službama biskupije, po prvi put je biskup Franjo Komarica prezentirao problematiku i zadatke sinodskog procesa, koji je za cijelu Crkvu naredio papa Franjo.

Dvadesetak dana kasnije imenovani sinodalni odbor od 20 članova održao je svoju konstituirajuću sjednicu.

Tjedan dana nakon toga, u srijedu 17. studenoga 2021. održan je u Banjoj Luci redoviti mjesečni duhovno-pastoralni susret svećenika – dijecezanskih i redovničkih. Na njemu se nastavilo s konkretnijim upoznavanjem cilja, sadržaja i načela sinodalnog procesa te načina sudjelovanja u tom procesu.

U duhovnom dijelu su svećenici, zajedno s biskupom Komaricom i pomoćnim biskupom Markom Semrenom najprije otpjevali himan Duhu Svetom, a zatim izmolili Treći čas. Koordinator ovih susreta, banjolučki župnik i dekan preč. Vladislav Žarko Ošap predmolio je klanjanje pred izloženim Presvetim Oltarskim Sakramentom.

Nakon kraćeg osvježenja, susret je nastavljen u dvorani ordinarijata izlaganjem mons. Komarice o temi „Naša biskupijska zajednica u aktualnom sinodalnom procesu pape Franje“. Tema je obuhvatila sljedeće sadržaje:

• Aktualna problematika i izazov za cijelu pa i našu Mjesnu Crkvu
• Što je sinodalnost?
• Što je cilj predstojeće 16. redovite Sinode biskupa?
• Kako pospješiti glavne sadržaje sinode: zajedništvo, sudjelovanje i poslanje tijekom započetog sinodalnog hoda naše biskupijske zajednice?

Predavač je najprije podsjetio da je „Drugi vatikanski koncil želio u Crkvi ostvariti jedan zaokret u samom poimanju Crkve kao Božjeg naroda, u kojoj su svi članovi ujedno i aktivni sudionici“ i odmah ustvrdio da se „sve do danas taj i takav zaokret nije u potpunosti ni izdaleka proveo u Crkvi, pa ni u našoj – domaćoj“.

Protumačivši nauk Koncila o Crkvi kao zajedništvu s Bogom i međusobno, posebno se zadržao na razini koncilskog nauka: „Crkva u sudioništvu i u suodgovornosti svih“.

Ustvrdivši „kako nitko od nas ne može željeti mrtvu nego živu Crkvu“ nadodao je kako je „zadaća, od koje nitko od nas i nitko u Crkvi nema pravo odustati, izgradnja živih i istinski crkvenih zajednica i izgradnja zajedništva između svećenikâ i laika“.

Osvrnuo se na dosadašnji mentalitet – uzrokovan donedavnim protucrkvenim političkim sustavom – o svećenicima kao „profesionalnim vjernicima“ i o laicima – u velikoj većini „bez osobne suodgovornosti i obveze na suradnju sa župnikom i drugim župljanima“, biskup je naveo i činjenicu izostanka „sustavne izobrazbe našeg laikata“, poglavito zbog prezauzetosti ogromne većine pastoralnog klera oko materijalnog zbrinjavanja „satrvenog i od političara ostavljenog pučanstva“ i zbog „materijalne obnove ogromnog broja porušenih crkvenih zdanja“.

Zatim je potaknuo svoje svećenike na zajedničko promišljanje o potrebi da se oni najprije sami, a onda i njihovi župljani odvaže za „potrebne i opravdane  promjene u našem razmišljanju, ponašanju i djelovanju“.

Upozorivši da „naša dužnost nije da ljubomorno čuvamo pepeo nekadašnje vatre, nego da održavamo i podstičemo plamen kod današnje vatre“, biskup Komarica istaknuo je važnost da se sadržaj naše kršćanske vjere učini što razumljivijim našim suvremenicima. A to podrazumijeva pronalaženje novih i prikladnih i pouzdanih putova, uz prethodni nužni „izlazak iz sigurnosti naših getâ, naše ne rijetke izoliranosti, među ljude, naše župljane, sugrađane i suvremenike“. Obodrio je svećenike da se odlučnije i više zauzimaju „za sve vrste obespravljenih naših vjernika i naših sugrađana“.

Mons. Komarica je zatim, predstavio i protumačio predstavio najvažnije dijelove sadržaja sinodskoga „vademecuma“, koji je stigao iz Generalnog tajništva Sinode biskupâ.

Nakon biskupova izlaganja slijedila je, plodna diskusija, koju je moderirao pomoćni biskup i generalni vikar Marko Semren, biskupov sinodski povjerenik. On je dao dodatna pojašnjenja, napomenuvši da će svi župnici dobiti dodatne materijale za svoje djelovanje tijekom idućih mjeseci, koje će on – u dogledno vrijeme – zajedno s članovima sinodskog odbora, pripremiti.

Pri kraju radnog cijela susreta, biskup Komarica predvodio je prigodne molitve za sinodski hod svoje biskupije.

Susret je, kao i obično, završio zajedničkim objedom u Ordinarijatu.