To je ukratko sadržaj pisma i čestitke koju je Predsjedništvo Vijeća europskih biskupskih konferencija, uime svih europskih biskupa, uputilo papi Franji povodom desete obljetnice njegova pontifikata.

Biskupi u pismu ističu „europsko učiteljstvo“ pape Franje i podsjećaju na njegove posjete Europskom parlamentu i Vijeću Europe u Strasbourgu 2014., dodjelu nagrade Karlo Veliki 2016. te susret s šefovima država i vlada Europske unije na 60. godišnjicu Rimskog ugovora.

Na susretu prigodom 60. obljetnice Rimskog ugovora papa Franjo je istaknuo da nas „oci utemeljitelji podsjećaju da Europa nije skup pravila koje treba poštivati, ili priručnik s protokolima i procedurama kojih se valja držati. Ona je način života, način poimanja čovjeka koji se temelji na njegovom transcendentnom i neotuđivom dostojanstvu, a ne samo kao puki skup prava koje treba braniti ili zahtjeva koje valja podnositi.“

Europski biskupi zahvaljuju također Papi za njegovo stalno praćenje u osjetljivoj zadaći navješćivanja Krista i „pomaganja Europi da ponovno otkrije trajno mlado lice Isusa i njegove zaručnice“, ponovno otkrivajući kršćanske vrijednosti koje su temelj njezina europskog identiteta.

Na kraju, Predsjedništvo CCEE primjećuje da se „otkako je došlo do invazije na Ukrajinu, [Papa] nije umarao pozivati na prestanak rata i moliti za žrtve tog sukoba.“ „Zajedno s našim crkvenim zajednicama, želimo pridružiti svoje glasove njegovima i ponoviti poziv onima koji imaju vlast nad narodima da se, što je prije moguće, postigne pravedan mir za ukrajinski narod“, ističe se na kraju poruke papi Franji prigodom 10. obljetnice njegova pontifikata Predsjedništva CCEE-a koju su potpisali predsjednik CCEE-a, nadbiskup Vilniusa Gintaras Grušas i potpredsjednici CCEE-a, beogradski nadbiskup Ladislav Nemet i luksemburški nadbiskup kardinal Jean-Claude Hollerich.

U popratnom priopćenju Ureda za medije CCEE-a uz čestitku europskih biskupa Papi podsjeća se kako je nakon dodjele nagrade Karlo Veliki, Europska komisija odlučila imenovati posebnog izaslanika Europske unije za vjerske slobode. Prvi izaslanik Europske unije za vjerske slobode, Jan Figel, bio je među ostalim uključen u „odvođenje na sigurno“ Asie Bibi, Pakistanke koja je osuđena na smrt zbog bogohuljenja, a kasnije i oslobođena, a koja je s obitelji morala napustiti svoju zemlju kako ne bi bila meta nasilja ili odmazde stanovništva.

Posljednjih godina Papa u svom „Europskom učiteljstvu“ nije propustio istaknuti neke od najznačajnijih izazova kontinenta: od demografske zime do europskog identiteta, koji je „uvijek bio dinamičan i multikulturalan“, od prava na život do prava na prihvaćanje.

Od 40 apostolskih putovanja pape Franje, 15 ih je imalo za odredište zemlje Staroga kontinenta. Tijekom tih putovanja Papa je posjetio 20 europskih zemalja, a u 12 od njih katolici ne čine većinu.

Papa Franjo je, dakle, u izboru odredišta svojih putovanja u Europi konkretno pokazao preferencijalnu opciju za „egzistencijalne periferije“ katolikâ u Europi, kao i jasno opredjeljenje za ekumenski dijalog.

Danas, dok u srcu Europe bukti rat, potrebno je da se Europa zagleda u sebe samu i vrati se onoj duhovnosti i religioznosti koje su prvo sjeme pomirenja među narodima. Europsko učiteljstvo pape Franje potiče nas da gledamo upravo tu duhovnu okosnicu koja, ma koliko bila skrivena, nikada nije nestala.

Posljednjih je godina papa Franjo ponavljao, u mnogim nijansama, da je Krist doista nada Europe i da je danas više nego ikad potrebno vratiti se Bogu kako bismo gledali u budućnost našeg kontinenta.

Vratiti se Bogu znači vratiti se viziji čovjeka i njegova cjelovitog razvoja. Na taj se način vodi i borba protiv ideološke kolonizacije, koju Papa više puta denuncira, a koja na našem kontinentu ponekad poprima oblik prikrivenog progona ne samo kršćana, nego i same vjere.