Oko 96 posto stanovništva Grčke su pravoslavni kršćani, dakle sve su ostale religije manjinske, među njima i oko 30.000 protestanata i 133.000 katolika. Među posljednjima pak veliku većinu čine inozemni katolici – Albanci, Poljaci i Filipinci. Prije nekoliko tjedana službu atenskoga nadbiskupa preuzeo je isusovac Theodoros Kontidis (65).

Podrijetlo kršćanstva u Grčkoj seže u doba apostola Pavla koji je djelovao u Filipima, Solunu, Ateni o Korintu. U prvim stoljećima za grčko područje bio je nadležan metropolit Soluna, a u 8. stoljeću bizantski car Lav III. dao ga je u nadležnost konstantinopolskom patrijarhu i tako je ostalo tisuću godina, čak i pod osmanlijskom vlašću. Po proglašenju nezavisnosti Grčke, pravoslavna Crkva proglasila je godine 1833. autokefalnost što je Konstantinopolski patrijarhat priznao 1850. godine.

Kada se balkanskim ratovima početkom 20. stoljeća grčka država proširila na sjever „nova područja” našla su se od 1928. pod jurisdikcijom Ekumenskoga patrijarhata, no njima je upravljao Sinod Grčke pravoslavne Crkve – „duhovni poglavar” bio je ekumenski patrijarh, a „administrativni” nadbiskup Atene. Crkva na Kreti ima poluautonomni status prema Ekumenskome patrijarhatu i izvan je utjecaja atenskoga nadbiskupa; Sveta gora Atos, otok Patmos i skupina Dodekanez kao i dva manastira u sjevernoj Grčkoj pod izravnom su jurisdikcijom Ekumenskoga patrijarhata kao i svi pravoslavni Grci izvan Grčke. Crkva u Grčkoj u 81 biskupiji okuplja 10 milijuna vjernika. Poglavar je od godine 2008. nadbiskup Atene i cijele Grčke Hieronymos II. Liapis. Od godine 1977. Grčka pravoslavna Crkva ima status ustanove javnoga prava. 

Katolici čine 1.22 posto stanovništva, okupljeni u 11 biskupija, 79 župa i 16 drugih pastoralnih središta. O njima pastoralno skrbi 12 biskupa, 94 svećenika, šestorica trajnih đakona, 26 redovničke braće, 84 redovnice. Tu je i 6 misionara laika, 143 katehista, dvojica sjemeništaraca i 19 bogoslova.

Papa Franjo očekuje se u Ateni u subotu 4. prosinca u 11.10 sati. U podne će mu dobrodošlicu u u predsjedničkoj palači izraziti predsjednica Katerina Sakellaropoulou, u 12.30 sati slijedi susret s premijerom Kyriakosom Mitsotakisom, a u 12.45 sati s predstavnicima vlasti, civilnoga društva i diplomatskoga kora.

U 16 sati Papu će u svom sjedištu primiti pravoslavni nadbiskup Atene i cijele Grčke Hieronymus II., a u 17.15 susrest će se s klerom u katoličkoj katedrali Sv. Dionizija. U 18.15 sati na programu je Papin privatni susret sa subraćom isusovcima u apostolskoj nuncijaturi.

U nedjelju 5. prosinca Papa se u 10.10 sati očekuje u zračnoj luci Mitilene na otoku Lezbosu gdje će u 10.45 sati posjetiti Centar za prihvat i identifikaciju. U 12.15 sati zrakoplovom se vraća u Atenu. U 16.45 sati Papa predvodi misno slavlje u koncertnoj dvorani a zatim će ga u nuncijaturi posjetiti arhiepiskop Hieronymos II.

Papa svoje 35. inozemno putovanje završava u ponedjeljak 6. prosinca. U 8.15 sati u nuncijaturi će ga posjetiti predsjednik parlamenta, a na blagdan sv. Nikole susrest će se s djecom i mladima u školi sv. Dionizija koju vode uršulinke. Oproštajna svečanost u atenskoj zračnoj luci je u 11.15 sati a Papu se u rimskoj zračnoj luci Ciampino očekuje u 12.35 sati.

Logo Papina posjeta Grčkoj predstavlja Crkvu poput čamca koji prelazi uzburkana mora svijeta, s Kristovim križem kao jarbol i jedrima koje pokreće vjetar Duha Svetoga. Oblik jedara dočarava lik Pape, koji dolazi kao prijatelj Grčke. Boje loga su žuta i plava – boje vatikanske zastave i Helenske Republike. Geslo je pak preuzeto iz Papine poruke za 36. svjetski dan mladih, a glasi: „Budimo sve otvoreniji Božjim iznenađenjima, jer on želi osvijetliti naš put“. Geslo izražava nadu da će Papin posjet donijeti tračak svjetla za budućnost Grčke, koja je zemlja duboko ukorijenjene vjere i slavne prošlosti te koja trenutačno doživljava posljedice pandemije i financijske krize.