Dvojica Španjolaca dobitnici Nagrade Ratzinger za 2023.

„Visoko letjeti s dva raširena krila razuma i vjere, iako uvijek s poniznošću, trudom i ustrajnošću“ – to je naslijeđe Benedikta XVI. koje „živi i donosit će plodove na budućem putu Crkve“, rekao je kardinal Parolin na prvoj svečanosti dodjele nagrade Vatikanske zaklade „Joseph Ratzinger–Benedikt XVI.“ nakon preminuća Pape emeritusa.

Pokojnog Papu opisao je kao „pastira i učitelja vjere“ te kao „svijetli i hrabar primjer dijaloga“. Dodao je da učiteljstvo pape Benedikta „karakterizira svijest o kulturalnoj i duhovnoj situaciji u svijetu“, te o napetostima među narodima te čovjeka i stvorenja.

U kontinuitetu s Franjom

To su teme i pitanja kojima je Benedikt XVI. pridonio svojim dubokim uvidom, a koji su snažno razvijeni u kasnijem Učiteljstvu pape Franje – može se razmišljati o utjecaju enciklike Caritas in veritate na Laudato sí i Fratelli tutti – što pokazuje snažan kontinuitet između dvojice papa.

Kardinal Parolin istaknuo je da Benedikt također može poslužiti kao vodič u suočavanju s krizom kleričkoga spolnog zlostavljanja, čiju je ozbiljnost „ugledao već kao kardinal prefekt i s kojim se morao nositi tijekom svog pontifikata“. „Učinio je to s intimnom patnjom, ali s poniznim poštovanjem prema žrtvama i istini, vodeći Crkvu putovima slušanja, pravde i strogoće, obraćenja i prevencije“, ustvrdio je državni tajnik. Podsjetio je da je Benedikt vidio ono što je bitno „s redom i jasnoćom“, čak i u svojim posljednjim godinama „sve veće krhkosti starosti proživljene u molitvi“.

Kardinal Parolin je sam čin njegovoga odreknuća od papinske službe definirao kao „divljenja vrijednu sintezu lucidnog i razumnog sagledavanja situacije, odgovornosti u obnašanju vlasti i poniznosti pred Bogom i ljudima“.

O. Blanco Sarto: Slušao sam glazbu teološkog Mozarta

Obrazlažući nagradu o. Blancu Sartu, teologu sa Sveučilišta u Navarri, umirovljeni prefekt Kongregacije za nauk vjere kardinal Luis Ladaria podsjetio je na njegovu knjigu „Teologija Benedikta XVI.“ objavljenu 2011. godine. U njoj se „jednim pogledom može uvidjeti širina Ratzingerove misli: Ljepota, liturgija, Crkva, osoba, vjera, ljubav, služba, Marija, Isus Krist“, ustvrdio je španjolski kardinal.

O. Blanco Sarto rekao je da misli da je, ako je Ratzinger bio teološki Mozart, čuo tu glazbu. Teolog koji je velik dio istraživanja odnosi na proučavanje misli Pape teologa, rekao je da ga se kod njega dojmila „vitalna, egzistencijalna i hermeneutska dimenzija njegove misli“, zajedno s njegovim realizmom i „potpuno pristupačnim jezikom“.

Prof. Torralba Rosellò: Proširio je pojam razuma

Umirovljeni predsjednik Papinskog vijeća za kulturu kardinal Gianfranco Ravasi je, obrazlažući nagradu filozofu Torralbi Rosellu sa Sveučilišta Ramona Llulla u Barceloni, podsjetio da je Nagrada Ratzinger tijekom godina s teologije svoju dimenziju proširila na umjetnost, pravo, sociologiju i filozofiju – sva područja kojima se Papa emeritus bavio. U tom smislu treba shvatiti i prof. Torralbi Rosellòu.

Dobitnik je, pak, kazao da je Ratzinger proširio pojam modernog razuma, „dodajući mjeru dara i dodajući besplatnost“. Razum, za Benedikta, ne može biti sveden samo na ono što je provjerljivo i podložno eksperimentiranju: sve metafizičko bilo bi izostavljeno. Vjera i razum temeljni su za izgradnju sutrašnjice, poručio je.

O. Lombardi: Poučio nas je tražiti i naći istinu

Na početku svečanosti okupljenima se obratio predsjednik Vatikanske zaklade „Joseph Ratzinger–Benedikt XVI.“ o. Federico Lombardi, glasnogovornik tijekom Benediktova pontifikata. „Joseph Ratzinger nikada nije namjeravao izgraditi vlastiti sustav mišljenja ili uspostaviti vlastitu školu, nego nas je učio tražiti i pronaći istinu snagom razuma i svjetlom vjere, uvijek držeći razum ‚otvorenim‘, u dijalogu između ljudi, disciplina i velikih vjerskih tradicija“, rekao je u uvodnoj riječi.

„U dramatičnim vremenima u kojima živimo samo dostojanstvo osobe i smisao njezina života i njezina postojanja u svijetu stavljeni su u temeljnu kušnju“, dodao je. U tom smislu, papa Benedikt je „posve svjestan mogućnosti i rizika putovanja čovječanstva, kao i poslanja Crkve za njegovo spasenje. On nas vodi da s poniznošću i hrabrošću uđemo u najdublju razinu, da pronađemo i ponovno otkrijemo stamene i nezamjenjive zajedničke referentne točke“, kazao je o. Lombardi.

Misa zadušnica u kripti, audijencija pape Franje i znanstveni skup

Kako je izvijestio Tiskovni ured Svete Stolice, ranije istoga dana, slavljena je misa zadušnica za preminulog Papu emeritusa u kripti bazilike sv. Petra (Grotte Vaticane) gdje je pokopan. Također, predsjednika zaklade o. Lombardija i dobitnike nagrade u audijenciju je primio papa Franjo.

Uoči dodjele, u srijedu 29. studenoga, na Papinskom sveučilištu „Gregoriana“ održan je prvi skup u okviru znanstvenog projekta „Naslijeđe Benedikta XVI.“ koji će biti zaključen u proljeće 2024. u Centru za etiku i kulturu „De Nicola“ Sveučilišta Naše Gospe, u Indiani u Sjedinjenim Američkim Državama.

Nagrada Ratzinger

Prema Statutu Vatikanske zaklade Joseph Ratzinger–Benedikt XVI., nagrada se od 2011. dodjeljuje „znanstvenicima koji su se istaknuli svojim publikacijama i/ili znanstvenim istraživanjem“ u području teologije.

Nagradom se odaje priznanje znanstvenicima čiji rad očituje autentične i značajne doprinose teologiji, poput onoga Josepha Aloisiusa Ratzingera–Benedikta XVI. Nagradu je dosad dobilo 28 znanstvenika.

Osim stručnjaka u polju dogmatske i fundamentalne teologije, Svetoga pisma, patrologije i filozofije, među njima su akademici, skladatelji, umjetnici i pisci koji su umjetničkom svijetu dali značajne doprinose povezane s kršćanstvom. Uz katolike, nagradu su dosad primili anglikanac, luteran, dvojica pravoslavaca i židov.

Najviše dobitnika (7) je iz Njemačke, zatim Francuske (4), Španjolske (3), Italije (2). Ostali dobitnici su iz Australije, Brazila, Burkine Faso, Kanade, Engleske, Estonije, Grčke, Libanona, Poljske, Južnoafričke Republike, Švicarske i SAD-a.

Zaklada dodjeljuje i nagrade „Razón abierta“, u suradnji sa španjolskim Sveučilištem „Francisco de Vitoria“ u Madridu te „Ratio et spes“, u suradnji s poljskim Sveučilištem Nikole Kopernika u Toruńu. Obje nagrade imaju za cilj promicanje dijaloga među različitim znanstvenim disciplinama, te filozofije i teologije. Svake godine zaklada dodjeljuje četiri stipendije posebno perspektivnim studentima koji pripremaju doktorat iz područja teologije, patristike i Svetoga pisma.

Foto: Vatican Media // o. Lombardi, o. Blanco Sarto i prof. Torralba Roselló kod pape Franje