Božansku liturgiju sv. Ivana Zlatoustog s vladikom Stipićem suslužili su župnik Župe sv. Antuna Padovanskoga i rektor bazilike fra Ivan Marija Lotar, OFM Conv., i grkokatolički svećenik u Novom Mestu o. Gorazd Bastašić te đakoni o. Livio Marijan i o. Antonije Pajić, a posluživali su franjevački novaci i postulanti.

Zbor sastavljen od pjevača Akademskog zbora Studentskoga kulturno-umjetničkog društva „Ivan Goran Kovačić“ generacije maestra Kranjčevića (1974. – 1987.), Zbora križevačke katedrale, Ćirilometodova kora zagrebačke konkatedrale, Hrvatskoga pjevačkog društva „Kalnik“ iz Križevaca i drugih, izveo je „Liturgiju sv. Ivana Zlatoustog“, skladatelja Stevana Stojanovića Mokranjca pod vodstvom maestra Ozrena Bogdanovića. „Otče naš“ je uz pratnju zbora otpjevala sopranistica Hrvatskoga narodnog kazališta Lidija Horvat Dunjko.

Biskup Stipić je na kraju poručio da je liturgija svojevrstan dar grkokatolika crkvi sv. Antuna povodom proglašenja manjom bazilikom.

Istaknuo je da je to bio i ekumenski događaj jer se grkokatolička liturgija služila u rimokatoličkoj crkvi, s napjevima koje je skladao pravoslavac Mokranjac. „Tako, kad ovaj svijet gori od raznih podjela, i to nažalost velikih podjela na Istok i Zapad, mi spajamo ljude, spajamo braću i sestre“, rekao je. U tom duhu pozdravio je i nazočnog pravoslavnog svećenika iz Požege o. Nikole Petrovića koji je došao sa svojim prijateljima i vjernicima.

„Najvažnija u čovjekovom životu je ljubav, a izvor ljubavi je svemogući Bog i zato je ovo danas naše zajedničko djelo ljubavi, što upravo jest sveta liturgija“, zaključio je mons. Stipić.

Vjernici su pričest mogli primiti na rimski ili istočni način.

Akademski zbor „Ivan Goran Kovačić“ je Mokranjčevu liturgiju pod ravnanjem mo. Kranjčevića prvi put izveo 1975. godine u crkvi sv. Katarine u Zagrebu, a kasnije i u zagrebačkoj katedrali. Zatim ju je izvodio diljem Hrvatske i svijeta te ju je dvaput snimio na nosač zvuka. Posljednji put ju je s mo. Kranjčevićem izveo u veljači 2017. u bazilici Presvetoga Srca Isusova u Zagrebu.

No, po prvi put je to djelo izveo, ne kao koncertnu izvedbu, nego na Liturgiji za koju ju je Mokranjac i napisao, u bazilici sv. Antuna, napomenula je, najavljujući maestrovu godišnjicu smrti, pjevačica njegove generacije Vesna Foršek.

„Maestro Vladimir Kranjčević upoznao je grkokatoličko bogoslužje još kao petogodišnjak i to u križevačkoj katedrali, odlazeći s bakom i djedom na misu, a Mokranjac ga prati od magisterija u Beogradu kod Vojislava Ilića, pa pjevanje Mokranjca i to prema istočnom katoličkom bogoslužju jedina je logična, pa rekao bih i dobitna kombinacija“, pojasnio je dirigent Ozren Bogdanović.