HBK obnavlja djelovanje Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, ustanove koja postoji od 1996. godine. Njezinim predstojnikom imenovan je dr. Stjepan Baloban, a u odnosu na prethodne godine, Centar je proširen krugom novih stručnih suradnika. “Crkva u cjelini, pa tako i HBK smatra da je socijalni ili društveni nauk Crkve važno i nezaobilazno sredstvo evangelizacije te važan sadržaj pastoralnog rada s odraslim i svim ostalim vjernicima”, rekao je govoreći o novostima na tom području mons. Hranić, predsjednik Komisije HBK “Iustitia et pax”. Socijalni nauk Crkve ima izrazito pastoralnu orijentaciju u cilju služenja ovome svijetu, te “može i treba pomoći vjernicima da životnu stvarnost ispravnije tumače i da uvide u kojem stupnju je moguće u životnu zbilju ugraditi ljudske i kršćanske vrijednosti”. Mons. Hranić je dodao da ovim naukom “Crkva želi pružati pomoć vjernicima u pronalaženju odgovora u složenoj stvarnosti obiteljskog, gospodarskog, političkog, međunarodnog i drugih područja društvenog života suvremenog svijeta”, te je “na poseban način svjesna odgovornosti koju imaju vjernici laici u razvoju društva u kojem žive stvarajući konkretne modele političkog, gospodarskog i drugih oblika života”.

O poslanju crkvenih službenika u društvenim pitanjima mons. Hranić je pojasnio: “Mi smatramo da smo pozvani, kao Crkva, evangelizirati naše vjernike, uvoditi ih u sadržaj i nauk Crkve, a onda su oni pozvani svojom kršćanskom savješću angažirati se, biti vjernici i svjedočiti kao kršćani. Naše nije da neposredno mi ulazimo u političko djelovanje, u različita tijela društvenoga života što se na različite načine krivo tumači, nego je naše evangelizirati vjernike”. Kao predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju mons. Hranić je spomenuo razradu dokumenta “Da radost vaša bude potpuna” o katehezi i rastu u vjeri u današnjim okolnostima, te odobrenje što su ga biskupi na zasjedanju dali za tiskane vjeronaučne udžbenike i digitalne sadržaje. Za iduću je godinu najavio stručni skup za svećenike na temu katekumenata – nadahnuće za katehezu i evangelizaciju odraslih, 3. i 4. ožujka 2020.

Biskup Mrzljak kao predsjednik Hrvatskog Caritasa primijetio je kako karitativna djelatnost Crkve neprestano raste i ide naprijed. Na zasjedanju HBK analiziran je rad župnih i biskupijskih Caritasa. Pohvalio je svijest volontarijata u župama: “Vidimo jako dobre rezultate po župama kada treba obići siromašne i rubne, a takvih ima dosta. Jako je važno da u župama imamo ljude koji pohađaju potrebne. Izrazili smo zadovoljstvo radom Caritasa, a posebno inicijativama Hrvatskog Caritasa (‘Za 1000 radosti’, ‘Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u BiH’). Karitativno djelovanje zaista ima plodno polje rada i važno djelovanje”. Spomenuo je i da je kao predsjednik Odbora HBK za pastoral Roma biskupe izvijestio o međunarodnom susretu u Trogiru na tu temu. Najavio je i zajedničko slovensko- hrvatsko hodočašće u Krašić 19. listopada ove godine. Upravo su katolici iz Slovenije odabrali Krašić kao rodno mjesto bl. Alojzija Stepinca, jer mu duguju zahvalnost za spašavanje svećenika od stradanja u Drugom svjetskom ratu. Kako je rekao mons. Mrzljak, slovenski biskupi najavljuju dolazak oko dvije tisuće hodočasnika.

Biskupska sinoda o mladima održana u listopadu 2018. godine bila je tema izlaganja biskupa Rogića koji je sudjelovao u njezinom radu zajedno s 300-ak biskupa iz cijeloga svijeta. Kao posebnost Sinode izdvojio je interakciju s mladima putem društvenih mreža u predsinodalnim raspravama, uključenost stručnjaka, ali i ekumensku dimenziju. U odnosu na iskustva u pastoralu mladih u svijetu, mons. Rogić je primijetio da naš pastoral mladih ide ukorak s drugima.

“Temeljna misao vodilja i pripreme Sinode i same Sinode bila su tri koraka. Prvi je prepoznavanje, osluškivanje, temeljita analiza današnjeg svijeta u kojem živimo i različitih prilika po kontinentima i zemljama. Pokušalo se sve to objediniti, interpetirati u svjetlu vjere i Kristova uskrsnuća i onda, u drugom koraku, mladima pomoći u razlučivanju, ne samo zvanja i poziva, kako da pronađu svoj put kroz život, nego i kako da taj život osmisle. I da ga s Kristom traže. U trećem koraku pokušalo se ponuditi kako izabrati, pronaći putove obraćenja, te pastoralnog i misijskog djelovanja (u smislu navjestiteljskog)”. Obilježje Sinode bilo je i donošenje novog pravilnika Sinode. Kao šibenski biskup mons. Rogić je najavio i veliku proslavu 50. obljetnice kanonizacije prvoga hrvatskog sveca, Nikole Tavelića. Središnji događaj proslave na nacionalnoj razini bit će u Šibeniku 21. lipnja 2020. Tim povodom za Šibensku biskupiju Godina sv. Nikole Tavelića bit će otvorena na njegov blagdan, 14. studenoga 2019. Biskup se osvrnuo i na značenje ovog hrvatskog velikana spominjući otkrivanje njegovog značenja i prilikom u ožujku održanog biskupijskog hodočašća u Svetu zemlju i Jeruzalem, grad Tavelićeve mučeničke smrti: “Od svih franjevaca koji su kroz 800 godina Kustodije Svete zemlje tamo djelovali, Nikola Tavelić je jedini proglašeni svetac. To je bio detalj kojega ni sami nismo bili svjesni. Vjerujemo da će i to potaknuti vjernike na molitvu sv. Nikoli Taveliću u ovim vremenima u kojima živimo”.