U ime HKS-a susretu su nazočili rektor vlč. prof. dr. Željko Tanjić, ujedno član Upravnog vijeća IFCU-a, te prorektor za međunarodnu suradnju prof. dr. Hrvoje Štefančić.

Skup u Rimu je prvo u nizu događanja tijekom 2024. godine kojim se obilježava 100. obljetnica. Prema najavi iz IFCU-a, slijedi niz susreta i skupova koji će se održavati sve do sljedeće generalne skupštine Federacije u srpnju 2025., na Sveučilištu del Valle de Atemajac u Guadalajari u Meksiku. Najavljeno je da će se na susretima raspravljati o povijesti Federacije, statusu, organizaciji, širenju i njezinom daljnjem razvoju.

Središnja tema skupa u Rimu bila je „Budućnost katoličkih sveučilišta u povodu stote obljetnice IFCU-a“. Sudionici su raspravljali i promišljali o budućnosti katoličkih sveučilišta, želeći ukazati na važnost jedinstva katoličkih sveučilišta rođenih iz srca Crkve u skladu s Ex corde Ecclesiae, apostolskom konstitucijom o katoličkim sveučilištima sv. Ivana Pavla II.

Sudionici skupa bavili su se različitim temama kao što su: doprinos katoličkih sveučilišta i institucija u razumijevanju suvremene kulture, moderna kultura u službi razvoja pojedinca i naroda, kršćanska poruka u službi boljeg razumijevanja suvremene kulture te uloga katoličkih sveučilišta i Crkve u oblikovanju pravednijeg i humanijeg svijeta.

Prvog dana skupa, u četvrtak 18. siječnja 2024., uvodno obraćanje imali su predsjednica Federacije prof. dr. Isabel Capeloa Gil, rektorica Portugalskog katoličkog sveučilišta, i rektor Sveučilišta LUMSA prof. dr. sc. Francesco Bonini.

Glavno predavanje „Katoličko sveučilište danas u svjetlu apostolske konstitucije Ex corde Ecclesiae“ održao je prefekt vatikanskog Dikasterija za kulturu i obrazovanje kardinal José Tolentin Calaça de Mendoça. Istaknuo je da su katolička sveučilišta, upravo kako piše u apostolskoj konstituciji Ex corde Ecclesiae, „jedno od najboljih sredstava koje Crkva stavlja u službu svijeta“.

Uslijedio je okrugli stol „Ex corde Ecclesiae i suočavanje s izazovima 21. stoljeća“ na kojem su sudjelovali predstavnici s katoličkih sveučilišta iz Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine i Francuske.

Drugo predavanje „Istraživanje i akademska sloboda održala je dominikanka prof. dr. Helen Alford, predsjednica Papinske akademije za društvene znanosti. Istaknula je da katolička sveučilišta njeguju živu tradiciju komunikacije te da u kontekstu modernih trendova u znanosti postoji potreba za boljom uporabom podataka. „Podaci su vrsta jezika za komuniciranje vanjske misije crkve. …Svijet može cijeniti ono što imamo za reći, ako koristimo podatke“, rekla je.

Uslijedio je okrugli stol „Međunarodna federacija katoličkih sveučilišta, nasljeđe akademske diplomacije i društveni angažman“ sa sudionicima sa Sveučilišta Presvetog Srca u Milanu u Italiji, Sveučilišta Notre Dame iz Sjedinjenih Američkih Država, s Katoličkog sveučilišta Penambuco iz Brazila i s Katoličkog sveučilišta u Lillu u Francuskoj.

Prvi radni dan završio je euharistijskim slavljem koje je u crkvi sv. Ljudevita predvodio arhivist i knjižničar Svete Rimske Crkve nadbiskup Angelo Vincenzo Zani.

Drugog dana susreta, 19. siječnja, papa Franjo primio je sudionike skupa u privatnu audijenciju. Čestitavši im 100. obljetnicu osnutka i 75. obljetnicu priznanja, Sveti Otac istaknuo je „da je sto godina rasta i razvoja, razlog za veliku zahvalnost“. Kako izvještava Vatican News, Papa je predstavio dva aspekta koje je želio istaknuti povodom 100. obljetnice. Prvi aspekt je poticaj na suradnju kroz umrežavanje. Danas postoji gotovo dvije tisuće katoličkih sveučilišta u svijetu, naglasio je.

Dodao je da se u vrijeme velike rascjepkanosti mora usuditi suprotstaviti trendu, i globalizirati nadu, jedinstvo i slogu umjesto ravnodušnosti, polarizacije i sukoba. Drugi aspekt proizlazi iz činjenice da je Federacija uspostavljena nakon užasnog Prvog svjetskog rata, da bi bila sredstvo njegovanja pomirenja i rasta mira i ljubavi među narodima. Nažalost, 100. obljetnica slavi se u pozadini Trećega svjetskog rata koji se vodi u dijelovima, rekao je. Stoga je čelnicima katoličkih sveučilišta naglasio važnost toga da katolička sveučilišta budu na čelu nastojanja izgradnje kultura mira u svim njezinim aspektima, kojima se treba baviti u interdisciplinarnoj viziji.

Rektor HKS-a vlč. Tanjić nakon audijencije je rekao za Vatican News da je važna činjenica da su katolička sveučilišta mjesto koja povezuje Crkvu i društvo te da su katolička sveučilišta snažna mreža koja povezuju sveučilišta iz cijelog svijeta. Među ostalim je rekao da su na susretu okupljena sveučilišta od onih koja su među 500 najboljih na svijetu, do onih koja imaju struju tek nekoliko puta na dan. Uz ostalo je naglasio da je poslanje katoličkih sveučilišta ne poticati samo znanstvenu i nastavnu izvrsnost, nego i odgoj cjelovite osobe koje će danas ili sutra imati vodeće uloge u društvu.

„Mislim da smo svi mi u Crkvi pozvani postati svjesni da su odgoj i obrazovanje mladih jedan od najvećih izazova, ali i jedan od najvećih dragocjenih darova koje je Crkva dala društvu upravo preko katoličkih škola i katoličkih sveučilišta“, zaključio je rektor Tanjić.

Program drugoga dana skupa nastavljen je u auli Generalne kongregacije Družbe Isusove u Rimu. Temu „Povijest, nasljeđe i perspektive: uloga mreže katoličkih sveučilišta u razvoju istraživanja“ organiziralo je Katoličko sveučilište Presvetog Srca iz Milana.

Uvodno predavanje održao je rektor Katoličkog sveučilišta Presvetog Srca u Milanu prof. dr. Franco Anelli. Potaknuo je promišljanje sudionika susreta o izazovima IFCU-a u idućih sto godina, o ulozi mreže katoličkih sveučilišta u razvoju istraživanja na međunarodnom planu.

Održana su i tri okrugla stola o temama: „Model upravljanja na katoličkom sveučilištu: veliki kancelari, rektori, dekani i uprave Sveučilišta“ sa sudionicima iz Australije, Čilea i Španjolske; „Mjesto katoličke intelektualne tradicije na suvremenom Sveučilištu“ na kojem su sudjelovali predstavnici Kine, Austrije, Indije, Libanona i Hrvatske; te „Budućnost katoličkih sveučilišta“ s predstavnicima iz Japana, Kenije, Argentine i Brazila. Okrugli stol o katoličkoj intelektualnoj tradiciji moderirao je vlč. Tanjić.

Na završetku susreta sudionici su sudjelovali u euharistijskom slavlju u portugalskoj crkvi sv. Antuna Padovanskog. Euharistiju je predslavio kardinal Calaça de Mendoça.

U homiliji je rekao da je „osjećaj zahvalnosti ono što mora prebivati u našim srcima“, jer je „Federacija oduvijek bila priča o inteligenciji, priča o dijalogu, priča o usklađenosti“. Na kraju je poručio da su svi u Federaciji pozvani vjerovati u mogućnost mira jer se samo sačuvavši mir može čuvati i budućnost.

Skup je svečano zatvoren zajedničkom večerom u Veleposlanstvu Portugalske Republike pri Svetoj Stolici. Tom prigodom podijeljene su plakete i priznanja čelnicima u prethodnim mandatima FIUC-a, objavljeno je na mrežnoj stranici HKS-a.

Program skupa