Rektor Sveučilišta prof. dr. Željko Tanjić poželio je dobrodošlicu gostima. Prisustvovali su vrhbosanski nadbiskup i predsjednik Vijeća za hrvatsku inozemnu pastvu pri HBK i BK BiH mons. Tomo Vukšić, ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlč. dr. Tomislav Markić, delegat Dušobrižništva za Hrvate u Njemačkoj don Ivica Komadina te nacionalni ravnatelj za strance u Njemačkoj pri Njemačkoj biskupskoj konferenciji dr. Lukas Schreiber.

Uime hrvatskih biskupa, mons. Tomo Vukšić izrazio je zahvalnost za sav rad i trud dušobrižnika među hrvatskim vjernicima u inozemnoj pastvi potaknuvši ih da i dalje nastave savjesno djelovati među svojim narodom u inozemstvu. Uime njemačkih biskupa, dr. Lukas Schreiber je istaknuo sinodalni hod koji je pokrenuo papa Franjo i koji hrvatske katoličke misije i zajednice svojim djelovanjem uprisutnjuju u Katoličkoj Crkvi u Njemačkoj zahvalivši pritom biskupskim konferencijama Hrvatske i Bosne i Hercegovine na dobroj suradnji koja se očituje u djelovanju hrvatskih svećenika i pastoralnih djelatnika u katoličkim misijama i zajednicama.

Rektor Tanjić održao je predavanje „Identitet i poslanje Hrvatskog katoličkog sveučilišta“ u kojem je prikazao rad i funkcioniranje Sveučilišta kroz tri dimenzije djelovanja – kršćansku, akademsku i nacionalno-kulturnu. „Hrvatsko katoličko sveučilište je rođeno na razmeđi onih pitanja koja su često mučila hrvatsko društvo, a to je uvjerenje da će se nakon tranzicijskog razdoblja klima u hrvatskom društvu promijeniti. Da će se određene antropološke i društvene vizije otvoriti onome što nudi, ne samo Crkva, nego jedan pristup koji nije opterećen komunističkim nasljeđem“, istaknuo je.

„Međutim, pokazalo se da se to do kraja nije uspjelo. Vidjelo se da bi bilo dobro imati jednu instituciju gdje bi se, poštujući svu znanstvenu metodologiju, pristupalo svim pitanjima života i društva iz katoličke intelektualne tradicije i onoga što pripada socijalnom nauku Crkve te filozofskoj, antropološkoj i duhovnoj baštini Crkve“, pojasnio je rektor.

„Pritom treba razlikovati katoličku intelektualnu tradiciju i katoličku doktrinarnu tradiciju, koliko god one bile neraskidive. S jedne strane, doktrinarna tradicija Katoličke Crkve je njeno sveukupno naučavanje, naviještanje i svjedočenje vjere, a njezina mjerodavna znanstvena forma se izriče u teološkoj znanosti koja se najprije njeguje na teološkim fakultetima. S druge strane, za intelektualnu je tradiciju od središnje važnosti formacija cjelovite ljudske osobe i njenog duhovnog usmjerenja k činu spoznavanja ostvarivan u skladu s izabranim vrijednostima“, zaključio je.

Rektor Tanjić je nakon predavanja proveo sudionike Pastoralnog skupa kroz prostorije sveučilišnog kampusa.