Budi dio naše mreže
Izbornik

Ikona „Kraljica Franjevačke obitelji“ na Trsteniku u Splitu

Split (IKA)

Mjesno bratstvo OFS-a „Blagovijest“, Split – Trstenik uključilo se u petak 14. listopada u hodočašćenje Ikone „Kraljica Franjevačke obitelji“ na razini Splitsko-dubrovačkoga područnog bratstva OFS-a „Sv. Leopold Bogdan Mandić“ sa sjedištem u Splitu.

Ikona „Kraljica Franjevačke obitelji“ (Ikona Regina Familiae Franciscanae) nastala godine 2018. u Litvi ususret 3. europskom kongresu OFS-a i Frame, blagoslovljena je 17. ožujka iste godine u Medininkaiu (Litva) te je počela svoje hodočašće po bratstvima OFS-a i Frame diljem Europe.

Misija, cilj hodočašća Ikone je posjetiti sva mjesna bratstva OFS-a i Frame i na taj način pridonijeti rastu osjećaja pripadnosti OFS-u i Franjevačkoj obitelji i povezivanju Franjevačke obitelji u Europi te ostvariti zajedništvo u molitvi.

Raspored hodočašća Ikone po područnim bratstvima OFS-a u Hrvatskoj: Područno bratstvo OFS-a sv. Leopolda Mandića (Split – Dubrovnik) 26. 9. 2022. – 30.10.2022. (4 tjedna); Područno bratstvo OFS-a sv. Nikole Tavelića (Zadar – Šibenik) 31.10. 2022. -20. 11. 2022. (3 tjedna); Područno bratstvo OFS-a Majke Božje Trsatske (Rijeka) 21. 11. 2022. – 11. 12. 2022. (3 tjedna); Područno bratstvo OFS-a bl. Alojzija Stepinca (Zagreb) 12.12. 2022. – 22. 1. 2023 (5 tjedana); Područno bratstvo OFS-a sv. Antuna Padovanskog (Osijek) 23.01.2023.-19. 2. 2023. (4 tjedna).

Mjesno bratstvo OFS-a „Blagovijest“, Split – Trstenik uključilo se u hodočašćenje Ikone „Kraljica Franjevačke obitelji“ na razini Splitsko-dubrovačkog područnog bratstva OFS-a „Sv. Leopold Bogdan Mandić“ sa sjedištem u Splitu, u petak 14. listopada.

U četvrtak 13. listopada poslije večernje mise u svetištu Gospe od Pojišana, Split – Pojišan, Ikonu su preuzeli tajnica Snježana Glibota Burica, OFS, i duhovni asistent fra Stipe Nimac, OFM, od ministre Meri Piteša, OFS, i gvardijana i duhovnog asistenta u mjesnom bratstvu OFS-a „Gospa od Pojišana“, Split – Pojišan fra Žarka Lučića, OFMCap.

Pobožnost ikoni „Kraljica Franjevačke obitelji“ priređena je unutar mjesnoga bratstva OFS-a „Blagovijest“, Split – Trstenik u dvorani „Dr. fra Karlo Balić“. Mjesno vijeće OFS-a „Blagovijest“ održalo je svoju redovitu sjednicu i usuglasilo se da će se držati „Uputa“ i „Plana“ hodočašća Ikone u Bratstvu (Drugi način: Slavlje bez službe riječi), s nacionalne razine. Isto tako odlučili su da njihovo štovanje „Kraljice Franjevačke obitelji“ bude unutar njihova mjesnog bratstva OFS-a s naznakom formativno i molitveno.

Formativno – Tajnica Glibota Burica, OFS pročitala je tekst iz Generalnih konstitucija OFS-a o identitetu, pozivu i poslanju svjetovnih franjevaca (GK čl. 1.); područna vijećnica Maja Duspara, OFS, pročitala je o Vijeću mjesnoga bratstva i službama koje ga čine (Statut hrvatskoga nacionalnog bratstva OFS-a, čl. 10) i Katica Hanžek, OFS, o trajnoj formaciji na mjesnoj razini OFS-a (GK čl. 44.). Suglasili su se i okarakterizirali hodočašće ikone „Kraljice Franjevačke obitelji“ u svom bratstvu da bude čin formacije i u službi formacije Bratstva u cjelini i svakog pojedinog brata i sestre.

Mjesni duhovni asistent Nimac održao je meditativno izlaganje o temi „Mjesto i uloga Blažene Djevice Marije u otajstvu Krista i Crkve“ (Lumen gentium, VIII. poglavlje). Iznio je i značajke za mariologiju, poslijekoncilski dokument pape Pavla VI. Marialis cultus. Enciklika o ispravnom štovanju Blažene Djevice Marije (1974.)! Napomenuo je da je „Marialis cultus“ „magna charta“ ispravnog štovanja Blažene Djevice Marije te aktualizirao zahtjeve i smjernice koje je obradio na kraju ove enciklike pok. Tomislav Šagi Bunić, OFMCap, čovjek koji je naizrazitije načinio recepciju smjernica Drugoga vatikanskog koncila na hrvatskom govornom području:

Za lakše razumijevanje i uspješniju provedbu pobudnice „Marialis cultus“ bit će, držim, veoma korisno i prikladno, ako ovdje, pri završetku naših udubljivanja u njezin sadržaj, pokušamo kratko i sažeto formulirati najtemeljnije zahtjeve i smjernice koje papa Pavao VI. tim dokumentom zacrtava svim katoličkim vjernicima:

  1. Marijino se štovanje ne smije u Crkvi zabacivati niti omaložavati, jer tome štovanju pripada odlično i važno mjesto unutar cjeline autentičnog kršćanskog bogoštovlja.
  2. Sadašnji konkretni oblici štovanja Marije u Katoličkoj Ckvi zahtijevaju u više stvari reviziju (preispitivanje) i promišljeno usavršavanje.
  3. Kod revizije već postojećih oblika marijanske pobožnosti, kao i kod eventualnog uvođenja novih oblika, uvijek se mora imati pred očima načelo da autentično Marijino štovanje ima kao svoju temeljnu značajku kristocentričnu usmjerenost, a kod toga treba ujedno produbljivati i eklezijalnu dimenziju toga štovanja, tj. pospješivati u srcima vjernika razumijevanje Marijina odnosa prema Crkvi.
  4. Naglašavajući trojstvenu umjerenost Marijina štovanja papa kao sasvim osobitu želju za današnje vrijeme ističe potrebu da se teološki produbljuje Osoba i djelo Duha Svetoga.
  5. Strogo liturgijsko štovanje Blažene Djevice već je obnoviteljski zacrtano u novim liturgijskim knjigama Rimskog obreda; to treba biti norma i smjernica za svako drugo štovanje.
  6. Sasvim je opravdana težnja i potreba da Marijino štovanje bude danas osuvremenjeno na takav način da se Marijin lik rasvijetli, domisli i doživljava kako to odgovara mogućnostima shvaćanja i istinskim duhovnim potrebama suvremenih ljudi.
  7. Kod toga je od goleme važnosti da se Marijino štovanje štoviše oslanja na biblijske podatke, da se osvježi biblijskim nadahnućem i da bude što više obilježeno velikim temama kršćanske poruke.
  8. Jednako je potrebno da marijanske pobožnosti zadobiju ekumenski pečat pa da se pažljivo izbjegavaju sva pretjerivanja koja bi mogla drugu kršćansku braću voditi na krivo mišljenje o tome što Katolička Crkva uči o Mariji.
  9. Kod revizije marijanskih pobožnosti, kao i kod eventualnog uvođenja novih, moraju se također ozbiljno uzimati u obzir sigurni i provjereni rezultati suvremenih antropoloških znanosti (psihologije, sociologije itd.), a sasvim posebno treba kod toga voditi računa o životnim uvjetima i opravdanim težnjama suvremene žene; nužno je da se osvijetle i u prvi plan dovedu one crte Marijina lika po kojima ona može biti izvrstan uzor za suvremenu angažiranu ženu; te su crte uslijed nekih pobožnih knjiga dosad bile zamračene.
  10. Od postojećih izvanliturgijskih marijanskih pobožnosti Papa posebno preporučuje Anđeo Gospodnji. Ta molitva ne zahtijeva neke značajne revizije, jer je eminentno oslonjena na Evanđelje.
  11. Isto tako preporučujemo krunicu, koja se hvalevrijedno može usavršavati uklapanjem čitanja iz Sv. pisma, budući da je za nju bitno razmatranje otajstava spasenja.
  12. Odmah poslije Božanskog časoslova, koji ima u tome prvo mjesto, dolazi Marijina krunica kao osobito prikladan oblik zajedničkog molenja u kršćanskim obiteljima, kako bi se u obiteljima mogla istinski ostvariti ona nauka Drugog vatikanskog koncila, da je obitelj „domaća Crkva“.
  13. Krunicu – kao i druge izvanliturgijske pobožnosti – ne smije se miješati s liturgijom, pa se stoga ne smije moliti za vrijeme svete mise: ta se zabluda, na žalost, još uvijek ponegdje podržava. Krunica, međutim, može biti izvrsna priprava za liturgiju.
  14. Kako god je krunica izvrsna molitva, ne smije se širiti takvom isključivošću te bi se ljudi nelagodno osjećali na nju prisiljavani, nego se uvijek mora tako postupati da se svaki vjernik prema njoj osjeća vedro i slobodno, moleći je zbog njezine unutarnje ljepote.

Tomislav Šagi Bunić, „Što hoće papa Pavao VI. postići apostolskom pobudnicom o štovanju Marije“, u: Pavao VI. Marialis cultus. Enciklika o ispravnom štovanju Blažene Djevice Marije, Kršćanska sadašnjost, Dokumenti 44, Zagreb 1994. str. 103.-138. (ovdje str.136.-138.)

Molitveno –Izmolili su „Krunicu sedam radosti Blažene djevice Marije“ (Franjevačka krunica) potom zapjevali Gospinu pjesmu „O mila Majko nebeska“. Nakon pjesme predočili su dva uzorka zahvalne molitve.

Prvi je Hvalospjev Marijin „Veliča duša moja Gospodina“ (Lk 1, 46-55)

„Veliča duša moja Gospodina,
klikće duh moj u Bogu,
mome Spasitelju,
što pogleda na neznatnost službenice svoje:
odsad će me, evo, svi naraštaji
zvati blaženom.
Jer velika mi djela učini Svesilni,
sveto je ime njegovo!
Od koljena do koljena dobrota je njegova
nad onima što se njega boje.
Iskaza snagu mišice svoje,
rasprši oholice umišljene.
Silne zbaci s prijestolja,
a uzvisi neznatne.
Gladne napuni dobrima,
a bogate otpusti prazne.
Prihvati Izraela, slugu svoga,
kako obeća ocima našim:
spomenuti se dobrote svoje
prema Abrahamu i potomstvu njegovu dovijeka.“

Drugi je Ivan Meštrović, „Naša je Gospa sučuvala lozu našu“ (Knin, 1938.)

Naša je zemlja sačuvala uspomene naše,
a naša Gospa lozu našu.
Zahvalimo
Njoj – nepresušnom vrelu,
čiji tok sve suše i potresi ne prekinuše.
Njoj – stablu jakome,
koga sve bure ne iščupaše,
svi požari ne izgoriše,
koje zla kob kroz vjekove po njoj prosuše.
Njoj – čije žile ne uginuše,
čiji sokovi ne presahnuše,
Njoj – njedru i utrobi,
kojoj Gospod klicu života povjeri,
Njoj – koja nit našega života sačuva
od svih kosa, noževa, nožica,
Njoj – neka je za sve i na sve vjekove
hvala i ljubav naša.
Njoj – iz čijeg krila sunce ugledasmo
i Gospoda osjetismo,
neka je prvo mjesto do trona Njegova.
Njoj – koju Tvorac za pomagačicu odabra
u skrbi oko roda našega,
Njoj – koju Gospod, tako čednu,
ispod svoga trona postavi,
neka je skromna ova kućica
koju joj podigosmo:
da i dalje bdije nad svetištem otaca naših
u slavu Gospoda,
a na mir i spas roda našega!

Iz svečane molitve prigodom blagoslova Gospina svetišta u Biskupiji kod Knina 1938.

Na kraju je ministra Maslov zahvalila Bogu, Kraljici Franjevačke obitelji, i svetoj Elizabeti za sve darove od Boga darovane. Isto tako, zahvalila je svim članovima mjesnoga bratstva OFS-a „Blagovijest“ i za njihov odgovorni pristup tom evangelizacijskom činu i za sve što su pridonijeli da se taj susret dogodi s Kraljicom Franjevačke obitelji u Splitu na Trsteniku. Potom je fra Stipe podijelio blagoslov Sv. Franje Asiškoga.

U subotu 15. listopada ujutro članovi mjesnoga bratstva OFS-a „Blagovijest“ ministra Maslov, fra Stipe i tajnica Glibota Burica predali su Ikonu Kraljice Franjevačke obitelji s. Dolores Mandić, OSC, i zajednici sestara franjevki klarisa koje su u Splitu više od 800 godina u kontinuitetu. Redovnicama su uz Ikonu darovana i dva uzorka zahvalne molitve: Hvalospjev Marijin „Veliča duša moja Gospodina“ i Ivana Meštrovića „Naša je Gospa sačuvala lozu našu“, koju je recitirao fra Stipe“, a sestre su u procesiji i opatica u naručju sa slikom „Kraljica Franjevačke obitelji“ pošli sa zapaljenim svijećama u rukama prema samostanskoj kapeli pjevajući Gospinu zahvalnicu „Veliča duša moja Gospodina“.