“Odlučeno je da se kongres održi u rujnu iduće godine u Vatikanu. Iako je do sada bila praksa da se svake četiri godine kongres održi na drugom kontinentu, ispalo je da je svima praktičnije okupiti se u Rimu, Vatikanu. Na tom kongresu sudjeluju brojni predstavnici različitih katoličkih organizacija pa i Svete Stolice”, kazao je na početku dr. Čivljak.

I papa Franjo istaknuo je važnost provođenja prevencije ove bolesti u svijetu

Dr. Čivljak je, zajedno sa sudionicima kongresa Papinske akademije za život, bio nazočan i na audijenciji s Papom. Tada je Sveti Otac među ostalim pozvao na preuzimanje odgovornosti za ozbiljna stanja u kojima se drugi nalaze te da se kao prioritet stavlja pomoć kontinentima koji imaju hitne potrebe poput nedostatka cjepiva protiv COVID-19, ali i pitke vode i hrane.

“Sveta Stolica je dosad objavila više dokumenata vezanih uz COVID-19, a Hrvatsko katoličko liječničko društvo također je objavilo nekoliko članaka i izjava u proteklih godinu dana. Pitanjem cjepiva i cijepljenja, Sveta Stolica i Papinska akademija za život objavila je nekoliko dokumenata i prije pandemije. No jedan od važnih dokumenata je objavljen u prosincu 2020. godine, Bilješka o moralnosti upotrebe nekih cjepiva protiv COVID-19, kojom je papa Franjo istaknuo važnost provođenja prevencije ove bolesti u svijetu, korištenja cjepiva kao za sad učinkovite i dostupne metode prevencije ove bolesti, ali je isto tako naglasio da cjepiva i svi drugi oblici liječenja i prevencije COVID-19 ne smiju biti ekskluzivna samo za bogate, već da se pravednom raspodjelom cjepiva po svijetu i razumnim cijenama, apeliravši na proizvođače cjepiva, omogući da ne samo bogati i napredni Zapad omogući prevenciju ove bolesti, već svi krajevi svijeta, pa i oni najsiromašniji”, ističe dr. Čivljak.

Pandemija je bila jedna od poticaja za proglašenje Godine sv. Josipa, rekao je u razgovoru dr. Čivljak, koji je govorio o povezanosti apostolskog pisma pape Franje Patris Corde i liječničkog poziva.

“Pandemija nam je na neki način pomogla da shvatimo važnost onih ljudi koji se daleko od očiju javnosti, kao što je skroman i samozatajan bio i sv. Josip, svakodnevno iskazuju u kreposti, strpljivosti, ulijevaju drugima nadu i potiču na suodgovornost. Ovo pismo na neki način kao da govori o zdravstvenim djelatnicima, mnoštvu skromnih i samozatajnih ljudi koji su s jedne strane odabrali veoma zahtjevnu profesiju do koje se ne dolazi lako. Nije lako postati liječnikom, medicinskom sestrom, magistrom farmacije ili stomatologom, potom se cijeli život usavršavati da bi odgovorno i savjesno radili svoj posao, a u konačnici i cijeli život služiti čovjeku u njegovim najtežim trenutcima. U trenutcima bolesti, patnje, stradanja i umiranja. No zdravstveni radnici ne brinu samo o svojim bolesnicima. Kada se vi suočite s jednim bolesnikom, vi ste na neki način izloženi cijeloj njegovoj obitelji, svim ljudima koji ga okružuju i postajete fokus interesa i nade brojnih drugih ljudi koji okružuju svakog bolesnika. Sve te osobe također morate utješiti, zbrinuti na neki način i naći za njih topli savjet ili toplu riječ, radite na način da pružate jedan oblik očinske skrbi, kakvu je pružao i sv. Josip”, napomenuo je liječnik Rok Čivljak.

Kršćanska načela o zaštiti zdravlja naroda i čuvanju ljudskoga života od začeća do prirodne smrti

Hrvatsko katoličko liječničko društvo nedavno je slavilo i 30 godina postojanja. Obilježili su to u Nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke kako bi se okrenuli Bogu, kako je rekao dr. Čivljak, a to je razlog zbog kojeg su i osnovali  društvo. Danas, HKLD okuplja preko 1200 liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika.

“Osnovna je zadaća Hrvatskog katoličkog liječničkog društva promicanje kršćanskih načela o zaštiti zdravlja naroda i čuvanju ljudskoga života od začeća do prirodne smrti. Mi smo drugi dio naše proslave (obljetnice) obilježili upravo na blagdan sv. Kuzme i Damjana, koji su suzaštitnici našega Društva. Bili su braća liječnici i ljekarnici koji su ozdravljali ne samo tijela, već i duše te tako uspjeli privući mnoge pogane i na taj način promicali kršćanstvo upravo kroz svoju struku. Danas oni nama služe kao primjer kako liječnici mogu biti vjerna slika Spasitelja koji ozdravlja ljudska tijela, ali i iz razloga da bi pridobio njihove duše. Mi smo kao članovi Društva pozvani slijediti primjer sv. Kuzme i Damjana te u bolesnicima o kojima skrbimo vidjeti ne samo bolest i umiranje, već i dušu koja vapi za spasenjem. Često su upravo posljednji likovi koji naši bolesnici gledaju u posljednjim trenutcima ovozemaljskog života baš lica liječnika i medicinskih sestara prije nego ugledaju lik vječnoga Spasitelja. To jest zdravstvenim radnicima ponekad teško, no ovu ulogu koju nam je dao Gospodin moramo s ponosom obavljati i držati se svih onih načela koji je statut HKLD-a odredio”, zaključio je doc. dr. prim. Rok Čivljak.