„Diplomacija Svete Stolice nije povezana s jednom državom, nego s jednom stvarnošću međunarodnog prava koja nema političkih, gospodarskih ili vojnih interesa. Stavlja se u službu rimskog biskupa, koji je pastir opće Crkve“, glasi početak intervjua kardinala Parolina s talijanskim geopolitičkim časopisom u kojem se dotaknuo među ostalim teme diplomacije Svete Stolice i međunarodne uloge pape Franje.

U svemu tome, kompas koji naznačuje put je jedan: Evanđelje. „Navještaj mira, obećanje i dar mira, njegove su stranice ispunjene time“, objasnio je kardinal Parolin. „Crkva slijedi primjer svoga Gospodina: vjeruje u mir, radi za mir, bori se za mir, svjedoči mir i nastoji ga graditi. U tom smislu, ona je mirotvorna“.

Glede uporabe oružja, kardinal Parolin je istaknuo kako Katekizam Katoličke Crkve predviđa legitimnu obranu. „Narodi se imaju pravo braniti ako su napadnuti. Ali ova legitimna oružana obrana mora se provoditi unutar određenih uvjeta koje sam Katekizam nabraja: da su se sva druga sredstva da se zaustavi agresija pokazala neizvodljivima ili neučinkovitima; da postoje utemeljeni razlozi za uspjeh; da uporaba oružja ne uzrokuje veća zla i nerede od onih koji se namjeravaju ukloniti”.

Upitan o Ukrajini, kardinal je istaknuo mogućnost negativnog razvoja situacije prema konfliktu globalnih razmjera. „Vjerujem da još uvijek nismo sposobni predvidjeti ili izračunati posljedice onoga što se događa. Tisuće smrti, uništeni gradovi, milijuni raseljenih, devastirani prirodni okoliš, opasnost od gladi zbog nedostatka žitarica u tolikim dijelovima svijeta, nestašice energije… Kako je moguće da se ne priznaje kako je jedini mogući odgovor, jedini održivi put, jedina održiva perspektiva zaustaviti oružje i promicati pravedan i trajni mir?“

Što se tiče mogućeg posjeta Svetog Oca zemljama u sukobu u istočnoj Europi, državni tajnik precizirao je kako je Papina najveća želja, „i stoga njegov prioritet“, da se „njegovim putovanjima može postići konkretna dobrobit“. U tom pogledu rekao je da bi želio otputovati u Kijiv kako bi donio utjehu i nadu ljudima pogođenim ratom. Isto tako je najavio spremnost putovanja u Moskvu ukoliko bude uvjeta za stvaran doprinos miru. Kardinal Parolin je pojasnio da je dijalog između Rima i Moskve „težak dijalog, koji napreduje malim koracima, koji isto tako doživljava uspone i padove“, ali „se nije prekinuo“. Susret u Jeruzalemu između pape Franje i patrijarha Kirila bio je odgođen jer ne bi bio shvaćen te bi ga previše uvjetovao teret rata koji je u tijeku.

Dio intervjua posvećen je i tajnom sporazumu između Svete Stolice i Kine. „Dijalog između Svete Stolice i Narodne Republike Kine“, kazao je državni tajnik, „započet voljom svetog Ivana Pavla II. i nastavljen tijekom pontifikata Benedikta XVI. i Franje, doveo je 2018. do potpisivanja privremenog sporazuma o imenovanju biskupa u Kini. Upravo je obilježje privremenosti savjetovalo stranama da ga ne objavljuju u javnosti, čekajući da se provjeri njegovo funkcioniranje na terenu te odlučiti o tome“. „Nadalje“, dodao je kardinal Parolin, „što se tiče ocjene ishoda sporazuma, čini mi se da mogu reći da je napredak postignut, ali da nisu prevladane sve prepreke i poteškoće te stoga još postoji put kojim treba ići za njegovu dobru primjenu te također, kroz iskreni dijalog, za njegovo poboljšanje”.