Kardinal Parolin osvrnuo se i na rat u Ukrajini te ponovno istaknuo važnost dijaloga i nastavka humanitarnog djelovanja Svete Stolice.

Podržao je poziv talijanskog predsjednika Sergija Mattarelle na međunarodnu odgovornost u upravljanju umjetnom inteligencijom, istaknuvši da je radi budućnosti čovječanstva potrebno zastati i razmisliti. Osvrćući se na sve snažniji rusko-ukrajinski sukob, ponovno je pozvao na traženje rješenja dijalogom te zajamčio nastavak humanitarnog djelovanja Svete Stolice.

Potrebno je zastati i doista razmisliti o mogućim posljedicama umjetne inteligencije i njezine uporabe, kao i o opasnostima koje ona donosi. Na to je potaknuo državni tajnik kardinal Pietro Parolin, koji je o izazovima novih tehnologija govorio odgovarajući na pitanja novinara na marginama skupa „Vjera i razum u doba umjetne inteligencije“, održanog u Dvorani refektorija Zastupničkog doma u Rimu.

Kardinal Parolin osvrnuo se na potencijale i rizike umjetne inteligencije za čovječanstvo i opće dobro u izlaganju na skupu te u odgovorima na pitanja novinara o aktualnim međunarodnim događajima. Govoreći o potrebi za samoregulacijom, koju su istaknule i velike tehnološke kompanije, izrazio je nadu da je etičko promišljanje pokretač takvih razmatranja.

Vatikanski državni tajnik opravdanim je nazvao nedavni apel talijanskog predsjednika Sergija Mattarelle, koji je pozvao države i nadnacionalne institucije na odgovornost u upravljanju novim tehnologijama.

„Globalni fenomen zahtijeva sudjelovanje svih. Zabrinjava me, naime, to što postoje zemlje koje žele djelovati samostalno. Svi bi, međutim, morali biti uključeni u donošenje zajedničkih pravila kojima bi se doista moglo upravljati tim fenomenom. Nadam se da će se svi udružiti kako bi pronašli odgovore jer mi se čini da o tome ovisi budućnost čovječanstva“, rekao je kardinal Parolin.

Na pitanje o sudjelovanju na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda i hoće li tom prigodom zatražiti osnivanje međunarodnog tijela za upravljanje umjetnom inteligencijom, kardinal Parolin kratko je odgovorio da zasad vjerojatno neće tražiti neposredna tehnička rješenja.

Sveta Stolica uobičajeno iznosi i predstavlja načela, a rješenje pitanja suradnje, dodao je, morat će se pronaći među zainteresiranim stranama te na razini država i institucija uključenih u tu stvarnost.

Govoreći o vlastitoj uporabi umjetne inteligencije, kardinal je primijetio da nam se ona danas nameće čim otvorimo računalo i poželimo nešto pročitati jer nam odmah nudi sažetak.

Dodao je da umjetnu inteligenciju ne upotrebljava za pripremu propovijedi „jer je ona samo glava“, dok se on u propovijedi trudi unijeti i „malo srca“.

Državni tajnik potom je odgovorio na nekoliko pitanja o stanju u Ukrajini te o ulozi Svete Stolice u sukobu koji se sve više pogoršava i približava vratima Europe.

„Rezultati su prilično skromni, ali mi nastavljamo svojim putem, putem humanitarne diplomacije. Diplomacija Svete Stolice, diplomacija sijanja, zasad ne donosi žetvu. Stoga se nadamo da ćemo, nastavljajući sijati, jednoga dana, kada Bog bude htio, moći i žeti“, istaknuo je kardinal Parolin.

Kardinal je ponovno istaknuo da će Sveta Stolica nastaviti s humanitarnim djelovanjem, nadajući se da bi ono moglo otvoriti vrata prekidu vatre, pregovorima i dijalogu.

Pritom je važno ne izolirati Moskvu, nego održavati kanal za razgovor jer se samo razgovorom mogu pronaći rješenja, napomenuo je vatikanski državni tajnik.

Rekao je da vjeruje u diplomatski put, odnosno u rješenje u kojem obje strane dobivaju i koje će doista koristiti i jednoj i drugoj strani.

„Vjerujem da, ako krenemo tim putem, možda više neće biti ni potrebe ni izgleda za uništenje ili prevlast jedne strane nad drugom“, zaključio je kardinal Parolin.

Kardinal Pietro Parolin u izlaganju se osvrnuo i na sadašnje stanje umjetne inteligencije, najnovijega i najnaprednijega proizvoda znanosti te ponosa tehnologije proizišle iz čovjekove težnje za autonomijom i slobodom.

Umjetna inteligencija, upozorio je, paradoksalno postaje božanstvo koje proždire prostor slobode i sposobnost odlučivanja kako bi čovjeka prilagodilo sustavu. Sama po sebi nije ni dobra ni loša, ali nameće određene odluke.

U tom smislu, istaknuo je, kao vodič služi enciklika pape Lava XIV. Magnifica humanitas. Suočen s tehnološkom moći koja više služi privatnim interesima nego općem dobru, Sveti Otac upozorava upravo na temeljni izbor koji je pred čovječanstvom.

„Moramo izabrati hoćemo li graditi babilonsku kulu ili obnavljati jeruzalemske zidine“, rekao je kardinal Parolin, zaključivši da je riječ o zaštiti ljudske osobe, njezina dostojanstva, slobode i vlastitog identiteta, izvijestio je Vatican News.