Slaveći rođendane ili jubileje mislimo na dio života i vremena koji je prošao i na sve ono što je tijekom tog dijela života i tog vremena učinjeno. Marija ne pripada prošlosti. Ona je naša suvremenica. Ona pripada svim generacijama. U njezinu rođenju Bog je napravio jedan odlučan iskorak u pripravi stvaranja novog svijeta i novog čovjeka koje će se dogoditi u susretu ljudskog i božanskog u Isusu. Marijino rođenje bila je priprava njegovog utjelovljenja. Zato Marija nadilazi povijest i vrijeme i zato je, Marija prisutna u svakom trenutku povijesti. I bila je i s našim precima a prisutna je i danas je s nama“, kazao je biskup Večerin u homiliji.

„Slaveći Marijin rođendan trebali bismo se staviti Bogu na raspolaganje kako bismo činili ono što on od nas očekuje u ovom našem vremenu, umjesto da neprestano žalimo i plačemo nad svojim vremenom i društvom koje je sekularizirano i izgubilo osjećaj za Boga ili da upiremo prstom u one koji u ovom vremenu i društvu misle i žive drugačije od nas. Umjesto prigovora mi, kršćani, bismo se trebali radije zapitati jesmo li mi učinili i činili mi ono što se od nas očekuje, jesmo li ono naše ljudsko, makar nam se ponekad čini slabo i bespomoćno, opterećeno lošim nasljeđem našeg rodoslovlja, stavili Bogu na raspolaganje. Puno toga želimo promijeniti u svojim životima, u obiteljima, u društvu, u Crkvi, u svijetu. Želje ostanu tek želje i zato se ništa ne mijenja, nego danas živimo gotovo jednako loše kao što smo živjeli jučer. Jučer su nam drugi bili krivi, a tko je danas? U čemu griješimo? Griješimo ili zato što puno toga što poduzimamo, poduzimamo bez Boga, ili zato što ništa ne poduzimamo nego očekujemo da će Bog bez nas nešto poduzeti. Ni jedno ni drugo ne funkcionira i ne smože funkcionirati. Samo surađujući s Bogom i dozvoljavajući mu da on po svom Duhu Svetome u nama izvede preobrazbu, moći će se dogoditi preobrazba nas, naših obitelji, društva, Crkve, svijeta i vremena u kojem živimo“, zaključio je mons. Večerin. 

Hodočasnici Hrvati koji dolaze na to proštenište uglavnom pripadaju župama zapadne Bačke: Sonta, Bač, Vajska, Plavna, Bođani, Odžaci, Apatin i Sombor, a bilo je hodočasnika i iz Novog Sada i okolice, Subotice i okolice, te hodočasnika Slovaka iz Selenče. Misa je služena na otvorenom prostoru svetišta, a tijekom cijeloga dana bila je prigoda za ispovijed.

Na uočnicu proštenja, 7. rujna, u svetištu Marije, pomoćnice kršćana, u Doroslovu večernju misu na hrvatskom jeziku u kapeli svetišta predvodio je dr. Marinko Stantić, župnik u Baču i vršitelj dužnosti dekana Bačkoga dekanata. Središnju misu proštenja za hodočasnike na mađarskom jeziku, koji u su u vrlo velikom broju došli iz cijele Bačke, predvodio je biskup Felföldi, u koncelebraciji s biskupom domaćinom Večerinom i brojnim svećenicima.