U nedjelju 16. srpnja u Lovranu se otvara drugo izdanje ekumenskog foruma za 41 studenticu i studenta teologije iz zemalja jugoistočne Europe. Četvero teologa – među kojima i dominikanac Timothy Radcliffe, koji će voditi duhovnu pripravu za sudionike Sinodalne skupštine u listopadu – šest će dana s mladima raspravljati o temi „Crkva ili sekta: između otvorenosti i ekskluzivnosti“. Dvoje etabliranih katoličkih teologa, jedan pravoslavac i jedan protestant, razgovarat će u ozračju zajedništva i bratstva sa studenticama i studentima završnih godina teologije ili doktorandima iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore. Među studentima je 24 katolika, 13 pravoslavaca te četvero protestanata.

Nadbiskup Uzinić: izbor Crkve između susreta i zatvaranja

„U današnjem svijetu koji neprestano raste u pluralnosti i složenosti – objašnjava riječki nadbiskup Mate Uzinić, prvi promicatelj inicijative – Crkva je pred izborom ostati otvorena i tražiti putove susreta i dijaloga s društvom, ili se zatvoriti, isključiti, čuvajući svoju jedinstvenost i čvrstoću“. Na ovogodišnjim Mediteranskim teološkim susretima – također u kontinuitetu s ranija dva izdanja Ljetne škole teologije održane u Dubrovniku, gdje je mons. Uzinić, koji je prije dva tjedna primio palij od pape Franje, bio dijecezanski biskup do 2020. – „želimo razmišljati o smjeru kojim idu naše zajednice i o trenutnoj mogućnosti da budemo i ostanemo relevantni, konstruktivni i aktivni u svijetu“.

Medved: nadahnuti sinodskim tekstom „Raširi prostor svoga šatora“ (Iz 54,2)

Želja organizacijskog odbora ostaje da susretima, koji se održavaju u Domus Laurana Riječke nadbiskupije, pridonese „promicanju dijaloga između različitih kršćanskih konfesija“, važnom za Hrvatsku i za druge zemlje Jugoistočne Europe, „ali i za cijelu Europu, a ujedno produbiti promišljanje o aktivnosti kršćana u suvremenom svijetu“. O temi ovogodišnjeg izdanja i programu susreta koji će započeti euharistijskim slavljem u nedjelju 16. srpnja u 19 sati, za Vatican News govori član organizacijskog odbora Mediteranskih teoloških susreta i profesor crkvene povijesti Marko Medved.

Tema odabrana za ovo izdanje usko je povezana s hodom Crkve u Sinodi o sinodalnosti, posvećenoj zajedništvu, sudjelovanju i poslanju. Ostati otvorena Crkva i tražiti putove susreta i dijaloga sa svijetom jedan je od prioriteta koji je naznačen u pripremnom dokumentu Sinodske skupštine Instrumentum laboris. Jeste li ovu temu odabrali s obzirom na prvu skupštinu Sinode u listopadu ove godine?

Naslov „Crkva ili sekta: između otvorenosti i ekskluzivnosti“ formulirali smo u vrijeme objave radnog dokumenta za kontinentalnu fazu Sinode pod naslovom „Raširi prostor svoga šatora“. Ova tema je aktualna s raznih gledišta. U društvu u kojem pluralnost raste, Katolička Crkva i različite kršćanske Crkve suočene su s izborom hoće li ostati otvorene ili se zatvoriti. Ovo je vrlo osjetljiv i aktualan izazov. Mogao bih također kao povjesničar reći da se Crkva prije 60 godina, u vrijeme Koncila, našla pred sličnim izazovima, a 1964. godine, baš pred tim izazovima, sveti Pavao VI. je put za poslanje Crkve vidio upravo u dijalogu. Jer se njegova prva enciklika Ecclesiam suam, odnosi upravo na puteve dijaloga za poslanje Crkve.

Volim istaknuti da je dvojicu naših predavača papa Franjo prepoznao kao važne glasove sveopće Crkve, upravo u onomu što su specifične teme Sinode. Tomáš Halík, kojega smo prije dvije godine imali kao predavača u Dubrovniku, održao je uvodno izlaganje za otvaranje europske faze Sinode ove godine u Pragu, početkom veljače. Dok će jedan od naših ovogodišnjih predavača, Timothy Radcliffe, održati duhovnu pripravu za sudionike prije otvaranja listopadske Sinodske skupštine. Osim toga, prošle smo godine imali konferenciju i dijalog s glavnim tajnikom Sinode kardinalom Mariom Grechom. Dakle, jasan je naš odnos prema Sinodi i prema temama svojstvenim sinodalnoj Crkvi.

Možete li nam ukratko predstaviti četvero predavača i redoslijed kojim će, prema programu, održavati svoja izlaganja?

Timothy Radcliffe iz Oxforda, dominikanac, dugogodišnji profesor Svetog pisma, vrlo je poznat jer je bio glavni poglavar dominikanskog reda od 1992. do 2001. Radcliffe će prvog dana govoriti o temi „Kako bi katolicizam trebao afirmirati univerzalnost“. Drugog dana susreta pravoslavni teolog Davor Džalto, profesor religije i demokracije na Odjelu za Studij istočnog kršćanstva na University College u Stockholmu, održat će predavanje o temi „Granice Crkve (ili, što znači vjerovati u jednu, katoličku i apostolsku Crkvu?)“. Potom ćemo kao treću predavačicu slušati hrvatsku teologinju, sestru Jadranku Rebeku Anić, znanstvenu savjetnicu na Institutu društvenih znanosti „Ivo Pilar“ u Splitu, dobitnicu nagrade Herbert Haag 2017. za istraživanje antirodnog pokreta u Crkvi. Sestra Rebeka će nam govoriti o temi „‚Dobri plodovi‘ od kojih ‚trnu zubi‘. Sektaški karakter novih duhovnih zajednica i zlostavljanje“. Kao četvrti predavač nastupit će Hans-Peter Grosshans, iz protestantskog svijeta, profesor sustavne teologije i ravnatelj Instituta za ekumensku teologiju na Evangeličkom teološkom fakultetu Sveučilišta u Münsteru. Također je dopredsjednik Europske akademije za religiju. Govorit će nam o temi „Katolicitet Crkve i različitost Crkava“.

Koji će susreti ovog izdanja biti javni, počevši od onog večernjeg 18. srpnja u zgradi Riječke nadbiskupije?

Bit će to okrugli stol na kojem će svi predavači govoriti o temi našeg radnog tjedna, animirat će ih Bruna Velčić. Još jedan događaj otvoren za javnost, koji će biti održan pri kraju Mediteranskih teoloških susreta, bit će u petak 21. srpnja, kada ćemo javnosti predstaviti zbornik radova svih sudionika proteklih izdanja Ljetne škole teologije u Dubrovniku (2019. i 2021.) te Mediteranskih teoloških susreta (2022.) ovdje u Rijeci. Zbornik Teologija u dijalogu su uredili Branko Jurić, Vjeran Martić i Bruna Velčić.

Studenti i predavači jako cijene mogućnost slobodne rasprave, također izvan predavanja i radionica. Možete li nam reći nešto o tome? Je li to bio vaš izbor ili se događa slučajno?

Nije riječ samo o konferencijama, radionicama, doduše uglednim teolozima, nego i o zajedničkom tjednu uz more, na obali, jer je Lovran, gdje se program odvija, turističko središte. To je međusobno dijeljenje mišljenja skupine studenata i odraslih teologa u kojem se uspostavljaju odnosi bratstva, u kojemu se raspravlja i dijeli vlastito životno iskustvo te također vjera kršćana u različitim crkvenim kontekstima i društvima. Zaista je poticajno i utješno iskustvo vidjeti mlade ljude koji otvoreno, do kasnih sati, raspravljaju o ozbiljnim, egzistencijalnim temama.

Mnogi studenti zahvaljuju vam za mogućnost otvorene rasprave koja im omogućava da se ojačani vrate svojim mjesnim Crkvama. Počinju li sudionice i sudionici prethodna tri izdanja, koje vi organizatori poznajete, preuzimati odgovorne uloge u svojim Crkvama? Kakve je plodove donijelo njihovo sudjelovanje?

Neki studenti i studentice upisali su dodatni studij jer su upisali doktorske studije. Ostali smo u kontaktu izravno, ali i neizravno preko društvenih mreža. Jako je lijepo kad čitam tekstove koje neki od njih, također i pripadnici drugih kršćanskih konfesija, dakle nekatolici, objavljuju na Facebooku ili drugdje o vjerskoj ili svjetovnoj temi. U tim mladim ljudima vidimo zrelu savjest, plod promišljene i dijaloške vjere, spremne uložiti napor u traženje razloga naše nade, s drugima i u dijalogu s drugima, koje doživljavamo kao braću i sestre, a ne kao neprijatelje. A također razmišljajući o onome što nam Gospodin danas govori kroz znakove vremena. I vrlo je utješno znati da su ti susreti pomogli tom sazrijevanju, rekao je Medved za Vatican News.