Koncelebrirali su gvardijan Samostana sv. Frane i župnik Župe sv. Stjepana pod Borovima fra Martin Jaković, OFM Conv., don Marko Trogrlić te nadbiskupov tajnik don Renato Pudar.

U prigodnoj homiliji nadbiskup Križić je, nadovezujući se na misna čitanja, posvetio propovijed temi patnje. Teško je pomiriti ponekad ljudima činjenicu da smo djeca Božja i da nas Bog neizmjerno ljubi, a u isti mah smo svjedoci tolikih patnji i stradanja u svijetu, istaknuo je na početku nadbiskup Zdenko Križić. Nerijetko ljudi misle da je patnja posljedica nekog znanog ili neznanog grijeha. No, u tom pogledu Isusova patnja nam daje odgovor. On nije ništa sagriješio, a svejedno je patio. U konačnici, kako Bog može dati svome Sinu patnju, ako je ona u potpunosti zla?

Patnja ostaje uvijek misterij, ali je činjenica da je neizostavno prisutna u svakom ljudskom životu. Zbog toga patnja ne može biti besmislena već mora imati duboko značenje. Nad patnjom je potrebno meditirati. Trebamo se pitati želi li nam patnja nešto reći? Patnja traži šutnju da bi je se moglo nositi. Potrebno je u svojoj nutrini razgovarati s patnjom te je prikazivati Bogu.

Također, patnja nam pomaže u izgradnji našeg duhovnog bića, istaknuo je nadbiskup. Ljudi koji su puno propatili često puta imaju jednu duboku ljudsku mudrost. „Kako su samo fine i lijepe one osobe koje su puno propatile, ali nisu izgubile strpljivost i dobrotu srca“, kazao je nadbiskup.

Patnja postavlja najvažnije pitanje o smislu životu. Ona nas često puta nauči koje su to bitne, a koje nevažne stvari u našim životima. Također, ona nas stavlja u direktni dijalog s Bogom. Preko patnje se događaju najiskreniji susreti s Bogom i ljudima. „Koliko god patnja ostala i jest misterij, koliko god bila teška i nerado prihvaćena i nošena, ostaje neupitna istina – početak preobrazbe i oslobođenja čovjeka nalazi se u njegovoj sposobnosti da pati. Ako čovjek nije sposoban trpjeti, onda je izgubio mogućnost za promjenom“, istaknuo je nadbiskup.

Kraj homilije nadbiskup je posvetio Marku Maruliću kojega je nazvao mistikom i čovjekom duboke duhovnosti. On je zasigurno poznavao u životu patnju, kazao je nadbiskup. Snagu kroz patnju davala mu je vjera u drugi život gdje patnja pristupa nema. Kroz svoja djela pozivao je ostale da se tome nadaju i raduju. Mir i snagu za plemenit i neporočan život nalazio je u odnosu s Bogom te u Svetom pismu. Ruka mu je pisala ono čega mu je srce bilo puno, zaključio je nadbiskup zazvavši Marulićev zagovor nad hrvatski narod i grad Split.

Na kraju misnoga slavlja župnik fra Martin Jaković zahvalio je ocu nadbiskupu na predvođenju misnoga slavlja te je pozvao sve prisutne da se skupe oko Marulićevog groba. Predsjednica Društva prijatelja kulturne baštine Split gđa. Danka Radić održala je prigodni govor te je zajedno sa splitsko-dalmatinskim županom Blaženkom Bobanom položila vijenac na grob. Na kraju je nadbiskup izmolio odrješenje i udijelio blagoslov.

Misa povodom 500. obljetnice smrti Marka Marulića bio je svojevrsni uvod u otvaranje 34. Marulićevih dana. Tijekom deset festivalskih dana predviđeno je više od 50 događanja koje će organizirati HNK Split, Književni krug Marka Marulića, Umjetnička akademija u Splitu, Muzej grada Splita, Gradska knjižnici Marko Marulić te mnogi drugi.