Festu je otvorio novi dubrovački biskup Roko Glasnović. „S radošću i zahvalnošću dočekali smo i ovogodišnju Festu našega nebeskog zaštitnika sv. Vlaha, koji svojim zagovorom i zaštitom već 1050 godina bdije nad našim Gradom i svojim vjernim pukom“, kazao je na početku svog nagovora biskup Glasnović te zatim pozdravio sve goste na otvaranju feste, kako one crkvene tako i one iz javnog života. Osobit pozdrav uputio je hrvatskim braniteljima „bez čije požrtvovnosti ne bismo uživali dar koji „višnji nam Bog je do’“. Pozdravio je i sve – od djece do najstarijih, bolesnih i nemoćnih – koji otvaranje feste prate diljem biskupije, Domovine i svijeta posredstvom medija.

„Ne jedno, ni dva, ni deset, ni sto godišta, već je nebrojeni niz vjekova proteklo, otkad uspravan, tvrd, neslomljivih koljena on stražari na gradskim mirima motreći sve dobro i praštajući sve zlo“, stihovima slavnog dubrovačkog pjesnika Iva Vojnovića biskup Glasnović je nastavio svoje promišljanje.  

Osvrnuo se na poznatu povezanost Dubrovnika i njegovog Parca kroz tisuću i pedeset godina, koja, kako je rekao, „nije samo svjedočanstvo mudrosti i sposobnosti starih Dubrovčana da sretno spoje vjeru i tradiciju, univerzalno i lokalno, sakralno i svjetovno, nego je i svjedočanstvo istinskog predanja i života naše mjesne Crkve, koja nasljeduje Krista pod zaštitom svoga Parca“. Festa koju danas otvaramo svjedočanstvo je toga odnosa, dodao je. „Od ukazanja pobožnom don Stojku i čudesne Parčeve obrane Grada 971. godine Festa se kroz stoljeća razvijala, mijenjala i nadopunjavala prolazeći s Gradom sve dobre i loše trenutke.“ 

Dubrovački biskup potom se opet obratio obiteljima, kojima stalno upućuje svoje riječi ohrabrenja: „Drage obitelji, vas na osobiti način pozdravljam i pozivam da na Kristu i njegovoj ljubavi gradite svoje obiteljsko zajedništvo! U godini obitelji Obitelj-radost ljubavi, učinimo sve kako bi obitelji bile mjesta djelotvorne vjere, zauzete ljubavi i postojane nade, kao i mjesta gdje se slavi život te ostvaruje radost, mir, dobrota, strpljivost, solidarnost i odgovornost, gdje svatko ispunjava svoje potrebe i osjeća se ljubljenim i prihvaćenim. Molimo za mir u srcima i mir u svijetu.“

Vjeru i kulturu trebamo brižno čuvati i njegovati

Podsjetio je novi dubrovački biskup i na značajne obljetnice kojih se Dubrovnik i dubrovačka Crkva spominju ove godine. „U prvom redu prisjećamo se jubilarne proslave tisućite obljetnice iz 1972. godine, kada je euharistijsko slavlje prvi put održano vani i kada su se nakon dvadeset godina ponovno birali festanjuli. Navršava se i tisućita obljetnica bule pape Benedikta VIII. koju čuva Dubrovački arhiv, a kojom on mome prethodniku nadbiskupu Vitalu potvrđuje nadbiskupski palij. Kada se spominjemo nadbiskupa Vitala zahvalni smo što su za vrijeme njegove pastirske službe u Dubrovnik stigle dvije dragocjene relikvije: relikvijar Parčeve glave i relikvijar Isusove pelenice koji se i danas nose u procesiji. Želio bih spomenuti da se ove godine navršava i 750 godina od donošenja dubrovačkog Statuta koji osim što je stoljećima bio osnovni skup zakona i spomenik pravne kulture starih Dubrovčana, svjedoči o povezanosti Republike i Parca.“ Zaključio je kako „vjeru i kulturu trebamo brižno čuvati i njegovati“.

Visoke obljetnice ispunjaju sve ponosom, ali također, nastavio je biskup, i potiču da nastavimo graditi i živjeti ono što su nam naši pređi ostavili u nasljeđe, a to je „Grad posvećen Bogu, povijest protkanu svetim“.  

Spomenuo je i Biskupsku sinodu: „Vrijeme u kojem živimo nosi svoje izazove, stoga nas je papa Franjo, sazvavši Biskupsku sinodu pozvao da zastanemo i zajedno osluškujemo Duha, kako bismo mu spremno odgovorili poput biskupa iz Sebaste, te našu zajednicu i svoj život učinili svetim. Bog nema drugih ruku osim naših. Kao vaš pastir pozivam vas da mu ih zajedno stavimo na raspolaganje i našu Crkvu izgradimo kao obiteljsku kuću otvorenih vrata za svakoga čovjeka.“

Na kraju je pozvao sve da se oslone na svetog starca koji pazi da noge naše hode ‘na iskonske staze, na put koji vodi k dobru’ (Usp. Jer 6,16), kako bi uspjeli na tom putu. Svoje obraćanje završio je onim poznatim usklikom: Živio sveti Vlaho!

Otvaranje jubilarne Feste započelo je čitanjem Lausa, a nakon biskupova govora rektor crkve Sv. Vlaha don Hrvoje Katušić pročitao je čestitke pristigle Dubrovčanima za jubilarnu Festu s raznih krajeva svijeta. Djevojke u narodnim nošnjama, trznice, prinijele su darove na blagoslov. Bijele golubice iz košare je na slobodu pustio biskup Glasnović što su okupljeni popratili pljeskom. 

Ovogodišnji festanjuli Teo Grbić i Toni Cvjetković podigli su stup barjak sv. Vlaha, a svi sudionici svečanosti, predvođeni Mješovitim katedralnim zborom pod vodstvom prof. Maje Marušić, zapjevali su Himnu sv. Vlaha. Trombunjeri u gradskom poratu pucnjevima su razglasili da je jubilarna Parčeva festa otvorena.

Gosti na otvorenju Feste

Na otvaranje jubilarne Feste sv. Vlaha u Dubrovnik pristigli su: predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić, nadbiskup splitsko-makarski i metropolit Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup koadjutor Dražen Kutleša, riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić, hvarski biskup Ranko Vidović, šibenski biskup Tomislav Rogić, mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanjski Petar Palić te umirovljeni kotorski biskup Ilija Janjić. Nazočni su bili i tajnik Apostolske nuncijature mons. Alfred Rayan D’Souz, provincijali i provincijalke redovničkih zajednica, kanonici stolnog kaptola, te ostali svećenici, redovnici i redovnice, đakoni i bogoslovi. Svečanosti su nazočili i predstavnici Srpske pravoslavne Crkve kao i islamske i židovske vjerske zajednice.

Od državnih dužnosnika na otvorenje Feste stigli su: predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović sa izaslanstvom, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i zastupnik u Hrvatskom saboru Branko Bačić, izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak. Na svečanosti otvorenja su također bili župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić sa suradnicima, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Frano Matušić, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica i ostali visoki uzvanici i druge osobe iz društveno-političkog i znanstveno-kulturnog života. Mnogi su svečanost otvorenja pratili u izravnom prijenosu putem internetskih kanala Dubrovačke biskupije i medija koji su preuzimali prijenos. 

Prije početka svečanosti, prema tradiciji, gradski barjaci su uz pratnju Bratovštine festanjula i Gradske glazbe Dubrovnik došli do Parčeve crkve te je povijanjem ili naklonom barjaka pozdravili uvodeći tako okupljene u svečanost otvaranja. Nakon što je Festa otvorena uslijedilo je grličanje u crkvi Sv. Vlaha.

Cijela svečanost odvijala se u skladu s epidemiološkim mjerama.