Na pitanje jesu li i njega iznenadile nedavne interne, kasnije ipak na doradu povučene, smjernice Europske komisije o tome da se ne čestita Božić nego “blagdani” i da se iz javnosti uklanjaju kršćanski pojmovi, mons. Huzjak je rekao i da jesu i nisu. Kako je rekao, “u europskoj kulturi već je duže vrijeme na djelu rastakanje sustava svih pravih vrijednosti, još od uklanjanja kršćanskih vrijednosti iz Ustava EU-a. Neki žele Europu učiniti nevidljivom u kršćanskom smislu. A kad se ukine identitet, onda svatko nameće sebe i svoje mišljenje. Ovaj proces dekristijanizacije dugo traje i ovo je bio samo pokušaj izričitog brisanja onoga što je kršćansko iz europskih temelja. S druge strane, reakcija naroda pokazuje da još ima ljudi kojima je stalo do tih temelja”, naglasio je biskup Huzjak.

Dodao je i da će zasigurno biti novih, sličnih pokušaja, jer nas povijest tome uči i dok god ta strana ima neku podršku, nastojat će oko toga. “Toga se ne treba bojati, nego treba znati reagirati svim raspoloživim demokratskim sredstvima. Vjernici su pozvani postaviti se odvažno i hrabro i, svakako uvijek bez nasilja, još snažnije pokazivati i svjedočiti vrednote za koje žive, a ne se povlačiti i tako dopustiti prevladavanje nasilne manjine. Demokracija ima svoje mehanizme koje svakako treba koristiti i iskoristiti”, podsjetio je mons. Huzjak.

Na pitanje o iluziji slobode i inkluzivnosti te može li se jednakost postići izbacivanjem baš svih religijskih pojmova iz javnosti, biskup Huzjak je upozorio da se sloboda nikada ne postiže rušenjem, nego uvijek afirmiranjem vlastitih vrednota. “Čovjek može živjeti s drugim pokraj sebe samo zato što smo sinovi istoga Oca. Ako izgubimo zajednički temelj, u opasnosti smo postati žrtve bilokakvih manipulacija. Čini se da se izbjegava ono kršćansko, misleći da će se tako izgraditi sveopće zajedništvo. A to se ne može tako postići!”, zaključio je biskup Huzjak.

Zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler posvjedočio je da je rasprava u Europskom parlamentu na tu temu bila žustra, ali zbog potpuno apsurdnog prijedloga. “Naime, nakon dva milenija slavljenja Božića nije moguće da jedna socijalistička povjerenica s Malte jednostavno ukine Božić, ‘da se netko ne bi osjetio povrijeđen’. Ta europski identitet oblikovan je kršćanskom kulturom. I ovo nije bila još jedna anegdotalna rasprava ljevičara, nego važna rasprava o kulturnom i tradicijskom europskom identitetu, koja je pokazala da postoji agresivna manjina koja uporno nastoji redefinirati tradicionalne pojmove”, zaključio je Ressler.

Na pitanje koliko je s internim smjernicama za zaposlenike Europske komisije bio upoznat Kolegij povjerenika, Ressler je rekao da članovi kolegija s time nisu bili upoznati, što je bio još jedan razlog zašto je povučen. “Usto, nije donesen u skladu s pravilima. Ove smjernice samo su još jedna manifestacija sužavanja slobode govore i porasta netolerancije prema kršćanima.

U emisiji je objavljen i osvrt izv. prof. s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Vanje Ivana Savića, iz kojega izdvajamo: “U današnje vrijeme učitelje, ali i sve one koji rade u javnom prostoru stavlja se u nepotrebno tegotan položaj kad je riječ o čestitanju blagdana i općenito kod održavanja vjerskih manifestacija i izražavanja pripadnosti, prije svega katoličkoj vjeri i svjetonazoru. Pod maskom neutralnosti koja tobože izvire iz sekularizma nameću se teze da je prihvatljivo samo ono ponašanje koje je lišeno religioznih elemenata, pa tako umjesto ‘Sretan Božić’ valja reći ‘sretni blagdani’, da se ne bi možda netko uvrijedio. Ovakav stav je pogrešan.

U smislu tretiranja religioznog u javnom prostoru, ne postoji ujednačenost unutar zemalja Europe, te svaku državu treba promatrati u sveobuhvatu njezinih povijesnih i društvenih datosti. Takav pristup prihvaća i Europski sud za ljudska prava koji je točno prije deset godina donio presudu Lautsi protiv Italije u kojem je utvrdio da raspelo na zidu u talijanskoj učionici ne vrijeđa nego, naprotiv, da je dio talijanskog identiteta i poziva na humanost. Grčki ustav primjerice, počinje zazivom Presvetoga Trojstva, irski spominje Boga, a čitav niz država ima križ na svojim zastavama. Britanska himna pak ‘moli’ Boga da čuva kraljicu, itd.

Hrvatskim učiteljima i javnim djelatnicima valja jasno reći da se ne boje čestitati Božić, jer je to u skladu s pravom Republike Hrvatske, u skladu s međunarodnim ugovorima i Zakonom o blagdanima. Naravno da u suvremenom demokratskom društvu moramo učiniti sve što je moguće da razumijemo i podupiremo manjine i brinemo za njihovu slobodu i integritet, ali uvažavanje treba biti dvosmjerna ulica u kojoj i manjine poštuju kulturu i osjećaje većine, te traže put kako na dobar i za sve prihvatljiv način doprinijeti razvijanju dobrih društvenih odnosa. Dakle, čestitajte Božić, jer je to službeni blagdan u Republici Hrvatskoj!”

U emisiji je spomenuto i da je predsjednik Vijeća biskupskih konferencija zemalja Europske unije luksemburški kardinal Jean Claude Holllerich ohrabrio političare za prihvaćanje politikâ nadahnutih kršćanskom vjerom. Biskup Huzjak je dodao da bi političari trebali brinuti za svestrani napredak društva i nastojati da se u društvu sačuvaju sve vrijednosti koje su dobre i plemenite. Dodao je i da u Europi ima predivnih gospodarskih, tehnoloških i svakih drugih stvarnosti, ali svakako se trebamo pripremiti i za ono što dolazi. “Nužno je čuvati ono što nas je kao narod sačuvalo kroz stoljeća i našu dugu, tegobnu povijest – a to su odgoj, obrazovanje i kultura… Oko mnogo toga treba nastojati i brinuti da nas ne bi snažno pogodile negativne stvari koje su se dogodile u Europi”, zaključio je biskup Huzjak.

Na pitanje kome ide na ruku pokušaj sekularizacije Božića, Ressler je dodao da u Europskom parlamentu postoji manjina koja agresivno nastoji ukloniti svaki trag kršćanstva, ali zastupnici koji nastoje jasno zastupati kršćanske vrijednosti za 2/3 europskih birača. “Kršćani jesu ugroženi rastom netolerancije, ne samo izvan Europe, nego i u samoj Europi. Borba se nastavlja, ali ne smijemo se samocenzurirati i nikome ne smije biti uvredljivo čestitati Božić”, zaključio je Karlo Ressler.