Na početku biskup Mrzljak govorio je o svom životnom putu te obiteljskoj povezanosti s bl. Alojzijem Stepincem koji mu je bio praujak po baki s očeve strane: „Moje prvo sjećanje na vujca Lojzeka, kako smo ga zvali, a koliko se može sjećati dijete prvog razreda osnovne škole, seže u 1951. godinu. Večer uoči svetog Nikole, 5. prosinca dovezli su nadbiskupa Stepinca iz zatvora u Lepoglavi u Krašić. Drugog dana kada samo došli na zornicu vidjeli smo kako je bl. Alojzije klečao ispred glavnog oltara u župnoj crkvi. Misu zornicu predvodio je župnik Vraneković jer tada nije bilo koncelebracije, nego je svaki svećenik za sebe morao imati misu. Ne sjećam se jesam li već tada ministrirao, ali ono što znam da su nakon župnikove mise svi ostali u crkvi da vide što će dalje biti. Tada se za misu obukao bl. Alojzije i krenuo je s misom, a ljudi se nisu razišli već su ostali s njim. Ovim događajem počinju i moja sjećanja i susreti sa Stepincem od 1951. do 1960. godine, u vremenu kada je on bio zatočenik u župnoj kući u Krašiću“.

Biskup Mrzljak je ustvrdio i kako ga za Stepinca vežu brojna sjećanja iz djetinjstva, a jedno od njih je i krizma na kojoj mu je on bio kum. „Iduće godine, 1952. u našoj župi bila je prva krizma nakon Drugog svjetskog rata. Stepinac je te godine rekao Vranekoviću: župniče, svi koji idu u školu neka idu na krizmu. Treba će im snaga Duha Svetoga. Tih riječi sjetim se dan danas kada razgovaramo u kojoj dobi bi djeca trebala ići na krizmu, shvativši da to uopće nije bitno, nego je bitno ono što je rekao Stepinac: snaga Duha Svetoga. Tako sam i ja trebao naći kuma, a baka je predložila, a mama se složila, da vujec Lojzek bude kum. Zato sam otišao s bakom zamolit njega za kumstvo, a on je pristao. Prvo smo mislili da će Stepinac imati krizmu, ali mu je onda država zabranila. Zato su na tu krizmu u posljednji čas došla dvojica biskupa zagrebački pomoćni biskup Franjo Salis-Seewis i đakovački Stjepan Bauerlein. Stepinac je kao kum stao meni iza leđa i držao mi desnu ruku na desnom ramenu te vezao vrpcu“, prisjetio se biskup Mrzljak dodavši kako se njihov posljednji susret dogodio krajem 1959. godine kada je za Božić došao kući iz sjemeništa, a nakon dva mjeseca, 10. veljače 1960. godine, kardinal Stepinac je umro.

Na kraju biskup se osvrnuo na knjigu koju je napisao o. Celestin Tomić koji je za kanonizaciju pročitao sve spise o blaženiku, te je izdvojio i predstavio okupljenima njegova pojedina razmišljanja o svećeništvu.

U drugom dijelu susreta biskup Košić je izvijestio o aktualnostima i nadolazećim događajima u biskupiji. Biskup je poseban osvrt dao na aktualni biskupijski sinodalni hod zahvalivši svim svećenicima koji su se zajedno sa svojim župljanima aktivno uključili u njega. Istaknuo je i kako će se ove godine, nakon stanke zbog korone, 25. ožujka i 1. travnja ponovo održati susreti krizmanika i biskupa na razini arhiđakonata. Pozvao je i sve okupljene na biskupijsko hodočašće u svetište Majke Milosrđa u Kloštar Ivanić 15. travnja, te najavio posvetu crkve Uzvišenja sv. Križa u Kravarskom, prvo obnovljene crkve nakon potresa u Sisačkoj biskupiji, za 16. travnja. Biskup je i upoznao okupljene s činjenicom kako će se u petak 10. ožujka u Rimu održati zatvaranje biskupijskog postupka za proglašenje blaženim brata Ivana Bonifacija Pavletića te je pozvao na molitvu za njegovo što skorije uzdizanje na čast oltara.

Na kraju svoje planove i aktivnosti za buduće razdoblje predstavili su i povjerenici i voditelji pojedinih ureda. Od važnijih događaja istaknuto je održavanje Nacionalnih studijskih dana za djelatnike obiteljskog pastorala i pastorala osoba s invaliditetom koji će se održati od 17. do 19. ožujka u Topuskom, zatim Nacionalna završnica katoličke malonogometne lige koja će se održati od 19. do 21. svibnja u Petrinji i Glini te 5. Mladifest Hrvatska koji će se održati od 30. lipnja do 2. srpnja u Sisku.