Tema skupa inspirirana je novom enciklikom pape Franje Fratelli tutti koja je objavljena na blagdan svetoga Franje, 4. listopada 2020. godine. Stručni skup održan je na daljinu preko Zoom aplikacije u skladu s aktualnom situacijom, ali i samom temom stručnog skupa, budući da je održavanje fizičke distance tijekom pandemije uzrokovane koronavirusom izraz poštovanja, ljubavi i brige za drugoga. Na skupu je sudjelovalo oko 200 vjeroučitelja.

Nakon uvodne molitve predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije don Josip Periš uputio je pozdravnu riječ vjeroučiteljima okupljenim u virtualnom okružju. Zahvalio je nositeljima programa na trudu, angažmanu i uloženom vremenu, a vjeroučitelje je ohrabrio da ne posustanu unatoč svim iskušenjima koja prate i njihov rad i društveni život na daljinu. Potom se vjeroučiteljima obratio splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić istaknuvši da je temelj kršćanskog bratstva Otac nebeski. Iako je ta istina svima razumljiva i prihvatljiva, u praksi je teško provediva, rekao je mons. Barišić, potaknuvši vjeroučitelje da žive i donose plodove bratstva.

U radni dio stručnog skupa, koji se sastojao od dva tematska predavanja s raspravama i tri koreferata s praktičnim primjerima primjene općeljudskih i socijalnih vrednota u nastavi vjeronauka, uvela je Sabina Marunčić, viša savjetnica za vjeronauk, istaknuvši da je papa Franjo za naslov enciklike „Fratelli tutti“ izabrao riječi asiškog sveca kako bi pokrenuo razmatranje o nečemu do čega mu je jako stalo: o bratstvu i društvenom prijateljstvu. Suočen s ranjenima od sjena zatvorenog svijeta, onima koji leže pokraj puta, papa Franjo obraća se braći i sestrama, svim ljudima – muškarcima i ženama dobre volje koji nastanjuju zemlju, da želju svijeta za bratstvom učine svojom i ispune je, želju koja polazi od priznanja da smo svi braća i sestre.

Prvo predavanje o temi Teološko poimanje bratstva i jednakosti među ljudima, održao je doc. dr. sc. Edvard Punda, sveučilišni nastavnik na Katedri temeljnog bogoslovlja Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Promišljajući o bratstvu kao otajstvenoj stvarnosti koja se očituje u konkretnim odnosima, dr. Punda je istaknuo da međusobno bratstvo kršćana ima svoj najdublji dogmatski temelj u Isusu Kristu. U njemu je istodobno posredovano i Božje očinstvo i međusobno bratstvo. Nitko ne može biti Kristov brat, a da nije brat s drugima međusobno. Stoga se kršćansko bratstvo ne može reducirati na filantropiju ili humanizam. Ono je puno dublja stvarnost, novi odnos uspostavljen u Isusu Kristu koji je uvijek plod djelovanja Duha Svetoga. Temu bratstva aktualizirao je papa Franjo koji, nudeći sasvim konkretne poticaje življenja bratstva, smiono otkriva teološki neslućenu vrijednost bratstva.

Na osobit način dr. Punda je tematizirao pitanje „bratstva vjeroučitelja“ koje je iz ekleziološke perspektive jedno sasvim posebno bratstvo utemeljeno na posebnom poslanju – missio canonica. Nutarnje bratstvo vjeroučitelja u službi je šireg bratstva koje može pridonositi stvaranju novih odnosa najprije u školama, a onda i šire. Upozorio je i na dvije velike kušnje kojima nutarnje bratstvo vjeroučitelja treba odoljeti. Prva je beznačajna apstraktnost kad se „biti vjeroučitelj“ ne živi kao konkretna nutarnja stvarnost koja se očituje angažmanom u zajedničkim projektima. Druga je ideološki ekskluzivizam koji bi bratstvo vjeroučitelja sveo na ideološku stvarnost. U završnom dijelu predavanja dr. Punda je podsjetio na dvije vrlo važne geste „mistike bratstva“ koje ističe papa Franjo: sposobnost pozornosti i upotreba jednostavnog jezika, nudeći tako vjeroučiteljima konkretne prijedloge u vršenju vjeroučiteljske službe.

Nakon tematske rasprave obavijesti iz Katehetskog ureda i Agencije za odgoj i obrazovanje te kratke stanke uslijedilo je drugo predavanje o temi Općeljudske i socijalne vrednote u enciklici Fratelli tutti koje je održao doc. dr. sc. Šimun Bilokapić, sveučilišni nastavnik na Katedri moralne teologije na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Uspoređujući ocjene o stanju vrednota u suvremenom društvu i stavu suvremenog čovjeka prema vrednotama, dr. Bilokapić je ustvrdio da, za razliku od promatrača koji samo utvrđuju trenutačno stanje, papa Franjo predlaže i moguća rješenja. Tako Papa, primjerice, govoreći o svakodnevnici duboko obilježenoj pandemijom Covida-19, ističe inspirativnu figuru punu nade – milosrdnog Samarijanca. Tom slikom trasira put, bira metode i sredstva izlaska iz aktualne krize te jasno i nedvojbeno upućuje na rješenje – izgradnju sveopćeg bratstva i prijateljstva.

Potom je dr. Bilokapić predstavio načela ili nosive stupove osobnog i društvenog života na kojima se izgrađuju različite općeljudske i socijalne vrednote: poštivanje dostojanstva ljudske osobe, svetost i nepovredivost ljudskoga života, načelo udruživanja, načelo participacije ili sudjelovanja, preferencijalnu opciju za siromašne, solidarnost, supsidijarnost, očuvanje stvorenoga, načelo jednakosti te princip općega dobra. Iako su navedena načela i pripadajuće im vrednote sasvim dovoljni za rješavanje krize suvremenog društva i u isto vrijeme nužni za ostvarenje općeg bratstva, papa Franjo traži inspiraciju u sv. Franji, dobrom Samarijancu i drugima kao univerzalnoj braći koja svjedoče da poniznost znači učiniti se malenim iz ljubavi kako bi drugi mogli rasti. Ako su nam oni stavljeni za uzor, onda bi poniznost trebala biti temeljni stav, temeljno opredjeljenje svakog čovjeka u ostvarivanju univerzalnog bratstva i društvene ljubavi, zaključio je dr. Bilokapić. U trećem dijelu stručnog skupa održana su tri koreferata u obliku prezentacija na temu Izbor općeljudskih i socijalnih vrednota te njihova primjena u nastavi Vjeronauka. Izbor i način primjene vrednota u razrednoj nastavi predstavila je Renata Ruić, vjeroučiteljica u Osnovnoj školi Kman-Kocunar u Splitu, u predmetnoj nastavi Petar Kelvišer, vjeroučitelj u Osnovnoj školi Stjepana Ivičevića u Makarskoj, a u srednjoj školi Helena Balajić, vjeroučiteljica u Srednjoj strukovnoj školi bana Josipa Jelačića u Sinju. Na temelju Kurikula Katoličkog vjeronauka i encikllike Fratelli tutti, ali i vlastitog iskustva, vjeroučitelji Ruić, Kelvišer i Balajić izabrali su po dvije općeljudske i socijalne vrednote za svako godište, povezali ih s odgojno-obrazovnim ishodima i temama te predstavili različite aktivnosti koje omogućuju ostvarivanje izabranih vrednota u nastavi vjeronauka te promiču cjeloviti odgoj učenika. Stručni skup završio je kratkom molitvom i blagoslovom te riječima zahvale koje je predstojnik Periš uputio predavačima i svim sudionicima koji su aktivnim angažmanom pridonijeli kvaliteti stručnog skupa.