Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić rođen je 20. ožujka 1949. godine u Rijeci od oca Ivana i majke Dinke, rođene Valković. Djetinjstvo je proveo u Vrbniku na otoku Krku, gdje je završio osnovnu školu. Kao svećenički kandidat Krčke biskupije završio je klasičnu gimnaziju u Pazinskom sjemeništu, gdje je maturirao 1968. godine. Studij teologije započeo je u Rijeci, a nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu 1975. godine.

Za svećenika Krčke biskupije zaređen je 29. lipnja 1975. godine u Krku. Prvu svećeničku službu vršio je kao biskupski tajnik krčkog biskupa Karmela Zazinovića. Od 1976. do 1978. godine vršio je službu župnog vikara u Malom Lošinju i upravitelja župe Ćunski, a potom upravitelja župe Veli Lošinj. Od 1978. godine ponovno je vršio službu biskupskog tajnika. U isto vrijeme upisao je i poslijediplomski studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, gdje je ujesen 1979. godine postigao akademski stupanj magistra teologije iz područja dogmatike. Kao pitomac Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu nastavio je studij teologije na Papinskom sveučilištu Gregoriana i studij crkvenog prava na Papinskom lateranskom sveučilištu. Postigao je akademski stupanj licencijata iz kanonskog prava.

Nakon povratka iz Rima imenovan je kancelarom Biskupskog ordinarijata u Krku (1986.–1987.) i generalnim vikarom Krčke biskupije (1987.–1989.). Od 1988. do 1997. godine predavao je crkveno pravo i dogmatsku teologiju u Rijeci.

Sveti Otac Ivan Pavao II. imenovao ga je 10. svibnja 1989. godine biskupom koadjutorom Krčke biskupije. Za biskupa je posvećen 25. lipnja 1989. godine u krčkoj katedrali. Iste godine 14. studenoga postao je biskupom ordinarijem Krčke biskupije. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je zagrebačkim nadbiskupom 5. srpnja 1997. godine. Službu zagrebačkog nadbiskupa i metropolita preuzeo je 4. listopada iste godine u zagrebačkoj katedrali od dotadašnjeg nadbiskupa kardinala Franje Kuharića. Iste je godine izabran za predsjednika Hrvatske biskupske konferencije. Tu je službu obnašao u dvama uzastopnim mandatima do 2007. godine. U travnju 2001. izabran je za prvog potpredsjednika Vijeća biskupskih konferencija Europe (CCEE), a 2006. godine ponovno je izabran na istu dužnost. Sudjelovao je na prvoj (1991.) i drugoj (1999.) posebnoj Sinodi biskupa za Europu u Rimu. Na drugoj je izabran i za člana Posebnog vijeća Generalnog tajništva Biskupske sinode za Europu.

Godine 1998., kao zagrebački nadbiskup i predsjednik HBK, pozdravio je u Zagrebu papu Ivana Pavla II. za vrijeme njegova drugog apostolskog pohoda Hrvatskoj, a u Mariji Bistrici, u obredu beatifikacije, zamolio je Papu da kardinala Alojzija Stepinca proglasi blaženim. Godine 2003. ponovno je kao predsjednik HBK pozdravio papu Ivana Pavla II. za vrijeme njegova trećeg apostolskog pohoda Hrvatskoj, prigodom kojeg je pohodio Rijeku i Trsat, Dubrovnik, Osijek i Đakovo te Zadar. Godine 2011., kao zagrebački nadbiskup, pozdravio je u Zagrebu papu Benedikta XVI. za vrijeme njegova apostolskog pohoda Hrvatskoj u povodu proslave Prvog nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji.

Papa Ivan Pavao II. uvrstio ga je u Zbor kardinala Svete Rimske Crkve na svečanom konzistoriju u Rimu 21. listopada 2003. godine.

Istoga dana kada je imenovao mons. Bozanića zagrebačkim nadbiskupom, Sveti Otac ustanovio je dvije nove biskupije u Varaždinu i Požegi, podjelom teritorija Zagrebačke nadbiskupije te je imenovao mons. Marka Culeja prvim varaždinskim biskupom, a dr. Antuna Škvorčevića prvi požeškim biskupom.

Tom prigodom kardinal Kuharić izjavio je:

„‚Isus Krist jučer i danas isti je – i uvijeke‘ (Hebr 13,8). U Crkvi Božjoj pastiri dolaze i odlaze, a Crkva vječno živi i ostaje. Isus Krist po svojim vidljivim namjesnicima vodi svoju Crkvu u zajedništvu vjere i ljubavi i Duhom je Svetim rasvjetljuje i povezuje da bude ‚jedno srce i jedna duša‘ i da kliče: ‚Abba! Oče!‘ S tom vjerom priopćujem hrvatskoj javnosti važne odluke Sv. Oca Ivana Pavla II. koji je svojom odgovornošću za dobro naše zagrebačke Crkve, u Duhu Svetom rasporedio kako slijedi: u okviru Zagrebačke nadbiskupije osnovane su dvije nove biskupije: Varaždin i Požega. Tako Zagrebačka metropolija dobiva još dvije sufraganske biskupije. Razlozi za to su pastoralni, da se unaprijedi život vjere bližom prisutnošću Pastira u Božjem narodu.

Za biskupe novih biskupija imenovani su: biskup varaždinski – mons. Marko Culej, dosad pomoćni biskup zagrebački; biskup požeški – mons. dr. Antun Škvorčević, zagrebački svećenik.

U smislu odluka Drugog vatikanskog sabora i Zakonika Katoličke Crkve da se dijecezanski biskup s navršenom dobi života 75 godina stavi na raspolaganje Papi za umirovljenje, ja sam kao zagrebački nadbiskup to učinio prije tri godine. Sv. Otac je sada odlučio imenovati moga nasljednika na katedri zagrebačkih nadbiskupa. Između predloženih i dostojnih kandidata, sudeći sve okolnosti osoba i vremena s punom odgovornošću pred Bogom i Crkvom, Sveti Otac je imenovao mojim nasljednikom mons. Josipa Bozanića, biskupa krčkog.

Prihvaćamo ga s iskrenim poštovanjem i povjerenjem i uključujemo u svoje srce i u svoje molitve. Izražavam srdačne čestitke svome nasljedniku i biskupima osnovanih biskupija moleći im obilje darova Duha Svetoga da svim srcem, punim ljubavi, upravljaju i na putovima spasenja, u ime Isusa Krista, vode povjerene im vjernike uz iskrenu suradnju svećenika, redovnika, redovnica i svih vjernika.

Za takvu se suradnju kao dosadašnji zagrebački nadbiskup i sada srdačno zahvaljujem. Samo tom sam suradnjom mogao služiti našoj Crkvi.

Imajmo trajno na pameti riječi apostola Pavla, koje je na rastanku uputio efeškim starješinama Crkve: ‚Pazite na sebe i na sve stado u kojem vas Duh Sveti postavi nadglednicima, a da pasete Crkvu Božju, koju steče krvlju svojom!‘ (Dj 20,28).

Hvala Bogu za njegove darove! Neka Bude sve na slavu Božju. Presveta Bogorodica – Najvjernija Majka i odvjetnica Hrvatske neka moli za nas!

U Zagrebu, 5. srpnja 1997.