Na početku su sudionike pozdravile predstojnica Ureda prof. dr. Blaženka s. Valentina Mandarić i viša savjetnica za Vjeronauk u AZOO-u dr. sc. Gordana Barudžija. Prvo predavanje Ekumenizam i međureligijski dijalog – polazišta interkulturalnog učenja u nastavi Katoličkoga vjeronauka – povijesna perspektiva održala je doc. dr. Ana Biočić s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Naglasila je da je Crkva izrasla na križanju različitih kultura i jezika (hebrejski, aramejski, grčki, latinski). Prvi su učenici misionarili u želji da pronesu univerzalnost Kristove poruke, a posežu i za iznašašćima svake od kultura u kojoj propovijedaju da bi narodu približili poruku Crkve o spasenju svih ljudi (religijske prakse, književnost, filozofiju). Kristijanizacijom Rimskog Carstva i romanizacijom kršćanstva Crkva se hrabro otvorila novopridošlim narodima, u čemu su osobitu ulogu odigrali redovnici, a Crkva je postala i važan čimbenik obrane zapadne civilizacije u otporu islamu. U srednjemu vijeku Crkva je europocentrična, a otkrivanjem novih svjetova i kolonizacijama nastaje potreba i za ekumenizmom, što se do Drugoga vatikanskog koncila nije događalo. Kasnije Crkva i dalje traži svoj položaj u svijetu i povezanost s njime, a zahvaljujući suvremenim sredstvima komunikacije suvremeni čovjek se osjeća snažno povezanim s cijelim svijetom, pa je sve jasnija različitost i specifičnost pojedinih kultura, ali i osjećaj potrebe za međusobnom suradnjom, rekla je doc. dr. Biočić.

U drugom predavanju Doprinos religijskog obrazovanja interkulturalnom odgoju i obrazovanju prof. dr. Ružica Razum s KBF-a u Zagrebu aktualizirala je teme u suvremenomu hrvatskom društvu. Predstavila je projekt RELIGOBRAZ i nastojala raditi na osvještavanju vjeroučitelja o toj temi. Naime, u školskom sustavu Republike Hrvatske provodi se konfesionalni vjeronauk te rezultati provedenih istraživanja u sklopu projekta RELIGOBRAZ ukazuju na doprinos religijskog obrazovanja interkulturalnom odgoju i obrazovanju te korelaciju s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama u kontekstu interkulturalnog odgoja i obrazovanja. Rezultati ukazuju na značajnu ulogu religijskih i svjetovnih svjetonazora u oblikovanju društva, osobito o ulozi religije u odgojno-obrazovnom sustavu, što nam svjedoči o važnosti i samog vjeronauka u tom sustavu.

Nakon tematske rasprave koja se razvila kao odgovor na oba predavanja i stanke za odmor i okrjepljenje sudionika stručnoga skupa, primjere dobre prakse izložili su vjeroučitelji Amila Škorić (islamski vjeronauk), Katarina Pučar i Tomislav Šegina. Završno izlaganje o temi Dijalog u Crkvi i društvu te s drugim kršćanskim vjeroispovijestima u Pripremnom dokumentu „Za sinodalnu Crkvu. Zajedništvo/sudjelovanje/poslanje“ održala je dr. sc. Gordana Barudžija. Istaknula je najvažnije naglaske iz sinodskog hoda Crkve – putovanja koji Božji narod ostvaruje s cijelom ljudskom obitelji. Sinoda u tom smislu osobito naglašava dijalog u Crkvi i društvu, ali i s drugim kršćanskim vjeroispovijestima.

Uslijedila su pitanja i zaključci te evaluacija stručnoga skupa namijenjenoga vjeroučiteljicama i vjeroučiteljima Zagrebačke nadbiskupije, Sisačke i Bjelovarsko-križevačke biskupije, a koji će se, zbog ograničenog broja sudionika, ponoviti u sljedećim mjesecima.