Okrugli stol povodom 26. obljetnice potpisivanja Daytonskog sporazuma

Na okruglom stolu govorili su banjolučki biskup Franjo Komarica, predsjednik Međunarodne paneuropske unije Alain Terrenoire, glavni tajnik Međunarodne paneuropske unije akademik Pavo Barišić, zamjenica visokog predstavnika u BiH veleposlanica Marianne Berecz, počasni predsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine i Hrvatskog kulturnog društva Napredak mons. dr. Franjo Topić, potpredsjednik Njemačke paneuropske unije Andreas Raab, član Predsjedništva Paneuropske unije Bosne i Hercegovine prof. dr. Miodrag Živanović, izaslanica hrvatske ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije Stella Arneri i generalni konzul Republike Hrvatske u Banjoj Luci Zoran Piličić.

Okrugli stol su organizirali Europski centar za mir i Međunarodna paneuropska unija.

„Prije 26 godina u Parizu je potpisan međunarodni sporazum kojim je vraćen mir u Bosni i Hercegovini i privremeni modaliteti političkoga i administrativnoga djelovanja ove zemlje. Svi potpisnici mirovnoga sporazuma željeli su najprije okončati smrtonosni rat. Drugi je cilj bio konsenzusom postići otvaranje pregovora za uspostavu uravnoteženih i trajnih demokratskih institucija između tri sastavnice Bosne i Hercegovine. Ako je prvi cilj postignut, još uvijek ostaje ovoj zemlji podariti institucije koje će joj omogućiti da njezine zajednice žive u harmoniji na zajedničkoj izgradnji za zajednički napredak. Stoga svesrdno podržavam realizaciju projekta Europskog centra za mira i suradnju u bivšem trapističkom samostanu Marija Zvijezda u Banjoj Luci i zahvaljujem svima, posebno biskupu Franji Komarici, na hrabrosti i odlučnosti u njegovoj realizaciji kao i na trudu u promicanju međusobnog razumijevanja i tolerancije“, kazao je Alain Terrenoire.

Biskup Komarica naglasio je da je Europski centar utemeljen na stoljeće i pol građenoj podlozi vjerodostojnog i neumornog ljudskog zalaganja oko afirmiranja čovjeka u ovdašnjem životnom okruženju u velezaslužnoj crkvenoj ustanovi – opatiji Marija Zvijezda – u kojoj su živjeli, molili i nesebično radili redovnici trapisti, pristigli iz 16 europskih zemalja, za opće dobro stanovnika ovog kraja i regije.

„Centar želi svojim programom i ponudom pružiti utješno i smirujuće svjetlo i ozračje utemeljene nove nade i optimizma sadašnjoj i budućim generacijama žitelja, ne samo ovoga banjolučkog kraja nego i cijele Jugoistočne Europe. Ovaj i ovakav centar je, po mome dubokom uvjerenju, djelo Božje Providnosti, dobrote i skrbi naspram još uvijek trajućim i na našem horizontu uočljivim novim prijetećim valovima egoizma, isključivosti, oholosti, bezobzirnosti i preziranja dostojanstva, kako čovjeka pojedinca tako i ovdašnjih etničkih i vjerskih zajednica, a koji nimalo bezazleno sve više zapljuskuju brojne čamce ovdašnjih ljudi pa i cijelih zajednica“, kazao je mons. Komarica.

Marianne Berecz pročitala je pismo podrške biskupu Komarici koje je uputio visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt. „Cijenim Vaše dugogodišnje napore na uspostavi Europskog centra za mir i suradnju Marija Zvijezda. Od svog osnutka, Centar za mir i suradnju fokusirao se na pružanje potpore obrazovanju mladih, jačanju multietničkog i multireligijskog dijaloga, posebice među mlađom generacijom. Ohrabrujuće je što ste već kontaktirali sve relevantne aktere i dobili potporu za ovaj bitan projekt od Islamske zajednice, Pravoslavne Crkve, predstavnika civilnog društva, akademske zajednice i mladih ljudi iz cijele regije. Nadam se da će se pitanje povrata zemljišta koje je pripadalo Katoličkoj Crkvi opatije Marija Zvijezda u Banjoj Luci uskoro riješiti, da bi se na zemljištu Crkve omogućila izgradnja moderne zgrade. Katolička crkva je poznata u Banjoj Luci i drugdje po tome što pomaže svim građanima i vjerskim zajednicama u BiH“, piše između ostaloga u pismu.

Akademik Barišić kazao je da danas, kada se na istoku Europe ponovno gomilaju ratne postrojbe, kopaju bojni rovovi i iscrtavaju crvene crte preko kojih se zabranjuje prelazak, valja odlučno podići glas za mir.

„Bosna i Hercegovina supstancijalni je dio Europe. Pogledi u prošlost, kao i na sadašnjost, svjedoče kako je upravo Bosna i Hercegovina jedna od ključnih točaka za mir i stabilnost Europe u budućnosti. Na njezinu je tlu započeo Veliki rat početkom kao što je i okončan posljednji rat u Europi krajem 20. stoljeća. Ali su se u njoj začinjale i razvijale mirotvorne vizije koje su u temeljima suvremenoga ujedinjenja Europe. Razum poučava da je mir stanje kojemu ljudi teže po naravi. Stoga valja pozdraviti nastojanja da se uspomena na sjaj europske zvijezde mira ponovno rasplamsa u Banjoj Luci. U Mariji Zvijezdi živjeli su zajedno pripadnici različitih naroda. Molili su se i gradili najnaprednije radionice i postrojenja. Odgajali su i obrazovali mlade ljude za zanate i život. Dragocjena je nakana banjolučkoga biskupa da se na duhovno oplemenjenom mjestu izgrade Europski centar i Kuća susreta Marija Zvijezda za susrete mladih ljudi iz cijele Europe i svijeta. Na izvoru se valja krijepiti ljepotama života u zajedništvu i bratstvu ljudi. Bosna i Hercegovina ima vrijednu kulturnu baštinu koju valja dostojno otvoriti svijetu“, zaključio je akademik Barišić.

„Uvjeren sam da će ovaj projekt uspjeti jer je dobar. A sve što je dobro jest božansko i sve što je božansko jest dobro. Uspjet će jer je mirovni projekt, a Isus veli: ‚Blago mirotvorcima, oni će se sinovima Božjim zvati.‘ Znamo da su mnogi ljudi postali pesimisti, ali treba podsjetiti da nijedan pesimista nije ništa ozbiljno napravio. Ovaj projekt je važan kao ekumenski i međureligijski projekt. Bosna i Hercegovina je locus theologicus (povlašteno teološko mjesto) za ekumenizam i dijalog. Paneuropska unija i Napredak djeluju mnogo na ovom području, pogotovo na ekumenizmu i dijalogu konkretnog života. Ako je mogao stranac svećenik – trapist Franz Pfanner još u tursko doba ovdje napraviti, s nikakvom tehnikom i s malo ljudi, banjolučki ‚San Marino‘, zašto s današnjom tehnikom i podjednakim brojem katolika to ne može napraviti agilni biskup mons. Franjo Komarica sa suradnicima“, kazao je mons. Topić.

Andreas Raab kazao je da Bosna i Hercegovina danas pokazuje dosta slabosti. Podsjetio je na obećanje Europske unije iz 2003. da sve zemlje jugoistočne Europe trebaju postati članice Europske unije.

„Nažalost, otkako je Hrvatska ušla u Europsku Uniju malo je poduzeto na realizaciji tog obećanja“, rekao je Rab. Dodao je da je Njemačka paneuropska unija iznimno zainteresirana za realizaciju projekta Europskog centra za mir i suradnju te da mu daje snažnu podršku.

Prof. dr. Živanović naglasio je da je najveći problem Bosne i Hercegovine, ali i drugih zemalja regije, populizam. „Populizam dominira, a on svoje ishodište ima u fašizmu i svim drugim oblicima diktatura koje nam stoje pred vratima. On nudi prije svega povratak u prošlost sa sloganom ‚naš cilj je dostići svoju prošlost‘. Što smo dalje od populizma to smo bliže čovjeku.“

Stella Arneri kazala je da je u idućem financijskom razdoblju za projekte suradnje Hrvatske, Bosna i Hercegovine i Crne Gore iz europskih fondova osigurano 118 milijuna eura te je izrazila nadu da će se i projekt centra natjecati za sredstva, iako i Hrvatska svojim proračunskim sredstvima izravno podržava njegovu realizaciju.

Na kraju se s nekoliko riječi nazočnima obratio i generalni konzul Piličić. Rekao je da se Europa mora snažnije uključiti i rješavanje problema u Bosni i Hercegovini vjerujući da će jedini novi sporazum koji će Bosna i Hercegovina potpisati biti onaj sporazum o pristupanju Europskoj uniji.