Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić pozdravio je okupljene sudionike kao dijecezanski nadbiskup Crkve zagrebačke na čijem se području nalazi središte Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, organizatora Šestog hrvatskog socijalnog tjedna. Kardinal Bozanić izrazio je zadovoljstvo što su sudionici Tjedna povezani i u dvoranama diljem Hrvatske zahvaljujući suvremenoj tehnologiji. Zagrebački nadbiskup istaknuo je kako mu je drago što se Šesti socijalni tjedan otvara na dan kada se u liturgiji slavi spomendan sv. pape Ivana Pavla II. jer se u njegovom bogatom socijalnom učiteljstvu, a posebno u socijalnim enciklikama, nalaze korisni orijentiri za zadanu tematiku.

“Na današnji je dan 1978. godine u nastupnoj propovijedi kao Petrov nasljednik, papa Wojtyła, želeći svoju službu protkati navještajem ljubavi koju Bog ima prema svakome čovjeku, uputio vjernicima i svim ljudima dobre volje ovaj poziv: Ne bojte se! Otvorite, štoviše, širom rastvorite vrata Kristu!“, podsjetio je kardinal Bozanić.

Zagrebački nadbiskup istaknuo je kako je tematici Tjedna potrebno u duhu Ivana Pavla II. pristupiti bez straha nošeni nadom koja otvara horizonte budućnosti, pokušavajući iščitavati znakove vremena, svjesni da smo kao kršćani pozvani biti jedni drugima bližnji, a posebno onim najpotrebnijima.

“Naime, danas ne proživljavamo samo epohalne promjene, nego pravu pravcatu promjenu epohe kako izričito naglašava papa Franjo. On nas neumorno potiče da se kršćanski odgovorno suočimo sa svim vidovima zadane teme ovoga Tjedna i da ne ostanemo samo promatrači nego i zauzeti Samarijanci”, potaknuo je kardinal Bozanić i ohrabrio sudionike Tjedna da se uključe u rad s puno ljubavi i znanstvenom objektivnošću.

Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić izrazio je zadovoljstvo što se Hrvatski socijalni tjedni, nakon četiri održana Tjedna između 1932. i  1940., te dulje stanke za vrijeme Drugog svjetskog rata i razdoblja komunističke vladavine, ponovno održavaju. Podsjetio je kako je na poticaj hrvatskih biskupa sa zasjedanja u Lovranu (2010.) održan Peti socijalni tjedan u prostorijama HBK, upravo prije deset godina od 21.do 23. listopada 2011., s temom Kultura rada u Hrvatskoj.

“Povijesni preokret u Hrvatskoj devedesetih godina prošlog stoljeća omogućio je bolje poznavanje crkvenih socijalnih dokumenata, kao i veću angažiranost laikata u društvu. Spomenimo samo dva susreta vjernika laika u Zagrebu 1992. pod geslom: Obnoviti lice zemlje, te drugi 1995. s temom Crkva, demokracija, opće dobro u Hrvatskoj. Na oba susreta izražena je želja i najavljena potreba organiziranog proučavanja i širenja socijalnog učenja Crkve, čemu će doprinijeti i odluka HBK o osnivanju Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve (1996.) i njegovo službeno otvaranje za dvije godine (1998.). Hrvatske biskupe osobito raduje što socijalni nauk Crkve dobiva sve više na važnosti i značenju”, rekao je predsjednik HBK i naglasio da preko socijalnog nauka Crkva nastoji ispuniti svoju trostruku zadaću u društvu: Objavljivati i ukazivati na ljudsko dostojanstvo i prava čovjeka, te u isto vrijeme upozoravati na moguće nepravde i druga zla i poroke ljudi i društva.

Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua u svome se obraćanju prisjetio se Uskrsa 2015. godine kada je s tadašnjim prefektom Kongregacije za evangelizaciju narodâ kardinalom Fernandom Filonijem posjetio iračke izbjeglice u Kurdistanu, koji su ondje izbjegli nakon ofenzive ISIL-a. Tada su dotrčala dvojica Jisida iz obližnjeg sela, svjedoči apostolski nuncij.

“Zadihani i uplakani rekli su nam: U našem su selu vojnici ISIL-a. Odveli su sve žene i djecu. Pobili su sve muškarce, a pobjegli smo jedino mi koji vam ovo govorimo. Ponekad je bijeg jedina opcija. Kojeg li olakšanja kad sretneš tko te prihvaća i sluša. Ipak, prečesto se događa da ti isti koji su pobjegli kako bi spasili svoje živote, nakon što su sve izgubili, ponekad umjesto raširenih ruku koje bi ublažile njihovu bol ili ušiju spremnih čuti njihovu dramu nailaze na bodljikavu žicu pa čak i na novo nasilje. Tako se sa žrtvama postupa, kao da su agresori, kriminalci. I bol zbog pretrpljenog nasilja povećava se odbijanjem i nerazumijevanjem s kojim se susreću”, rekao je apostolski nuncij Lingua i potaknuo: “Ne čini drugima ono što ne bi želio da oni učine tebi”.

Predsjednik Upravnog vijeća Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić istaknuo je kako je tema Tjedna „Demografija, iseljavanje, migracije“ veoma aktualna tema. Nadbiskup Hranić rekao je kako se kao društvo godinama nismo ozbiljno i odgovorno suočavali s upozorenjima i pozivima demografa koji su donosili brojke i govorili o demografskom starenju i o smanjenju broja stanovnika RH.

“Crkva je rado davala i daje prostor demografima, no Crkva koja naviješta radost bračne i obiteljske ljubavi i zajedništva te evanđelje života i demografi sa svojim upozorenjima i demografskim projekcijama, makar i udruženi, nisu mogli niti mogu donijeti potrebne mjere i rješenja, koja mogu zaustaviti demografski pad i pomladiti jedan narod”, naglasio je nadbiskup Hranić i dodao da se posljednjih godina sve češće pojavljuju hvalevrijedni pokušali jedinica lokalne uprave, koje novčano stimuliraju svako novorođeno dijete i mlade obitelji. Rekao je da promjena demografskih trendova zahtijeva konsenzus svih političkih opcija i niz finih uzajamno povezanih demografskih mjera, na različitim razinama i područjima života na duge staze, koje ne ovise o političkoj opciji na vlasti te javno mnijenje koje promiče kulturu života i majčinstvo i očinstvo, što sve zajedno tek dugoročno donosi željene plodove demografskog oporavka.

“Danas smo na pragu demografskog sloma, staračka nacija, suočena s pomanjkanjem radne snage i sa socijalno nesigurnom budućnošću. Primorani smo razmišljati o uvozu radne snage i o mudroj useljeničkoj politici koja bi trebala olakšati povratak jednom dijelu hrvatskog iseljeništva latentno zainteresiranom za povratak i o prihvaćanju onih migranata koji bježe pred ratom i prirodnim katastrofama, na način i u broju da ne destabiliziramo čitavo društvo. Ovim socijalnim tjednom Crkva želi ponovno okupiti sve kojima na srcu leži budućnost naše domovine i dobrobit hrvatskog naroda. Sloboda domovine koju imamo plaćena je tolikim mladim životima i bezbrojnim žrtvama”, istaknuo je đakovačko-osječki nadbiskup te dodao da uz pomoć i preko svoga Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, HBK poziva ovim socijalnim tjednom čitavo društvo: od bračnih parova, političara, gospodarstvenika, vlasnika i djelatnika u sredstvima društvenog priopćavanja, svojih svećenika i drugih pastoralnih radnika, do znanstvenika i kulturnih radnika na uzajamno slušanje, zajedničko razmišljanje i razabiranje mogućih te potrebnih koraka u vidu saniranja ozbiljne biološke ugroženosti našeg naroda te donošenja mjera dugoročne demografske obnove čitavog društva.

Predsjednik Programskog odbora Tjedna prof. dr. Gordan Črpić istaknuo je kako sudionici Tjedna neće čuti ništa novo niti spektakularno. Procesi koji se sada događaju predviđeni su i predvidljivi i ništa nas ne može iznenaditi, rekao je prof. Črpić i dodao da se sudionici s pravom mogu upitati zašto su se okupili. No, ističe, organizatori drže da ovaj Tjedan itekako ima smisla jer se na njemu iznosi znanje struke, koje je poznato u relativno uskim stručnim krugovima.

“Budući da je riječ o stvarnosti koja je bitna za funkcioniranje države, a još više za opstanak jednog naroda, jedne europske kulture, to znanje ima pravo na zahtjev da postane javno znanje. To je važno jer je stručno znanje dio jedne civilizacije, kulture, ono omogućuje funkcioniranje te civilizacije. Javno znanje potiče na djelovanje, a svako djelovanje koje ide izvan okvira je rizično. No, najrizičnije je djelovanje koje koristi obrasce ponašanja koji se pokazuju neuspješnima za rješavanje postojećih problema”, naglasio je prof. Črpić i kazao da nitko od nas nije siguran kako riješiti demografske probleme, kako riješiti probleme migracija, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. No, kaže prof. Črpić, ne smijemo zatvoriti oči i čekati da se stvari same riješe već sagledati realnost i tragati za rješenjem.

Pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve prof. dr. Stjepan Baloban istaknuo je kako je socijalni tjedan ušao u povijest Katoličke Crkve kao ustanova pomoću koje Crkva daje svoj doprinos općem dobru društva i države u kojoj djeluje. Prvi socijalni tjedan bio je u Lyonu 1904. godine, podsjetio je prof. Baloban. Od tada se periodično počinju održavati socijalni tjedni u različitim državama, na kojima se obrađuju teme i na kojima se šalju određene poruke za javnost, za društvo u cjelini, za političare.

“U Hrvatskoj se do sada održalo pet socijalnih tjedana, a prošlo je deset godina od posljednjega. Ima li za hrvatsko društvo, za hrvatski narod važnije teme od teme o kojoj ćemo raspravljati na Šestom hrvatskom socijalnom tjednu? Demografija, iseljavanje, migracije. Većina će se ljudi u Hrvatskoj složiti da nema važnije teme od ove. I na tome će ostati. Upirat će se prstom u ‘one druge’ koji su odgovorni i koji bi trebali promijeniti situaciju. Ti drugi su obično Vlade, koja god to bila, političari, stranke. Jasno je kao dan da je njihova odgovornost najveća. Ali, možemo li se osloboditi vlastite odgovornosti ukazujući pri tom na krivnju onih najodgovornijih? Osobno mislim da ne možemo”, rekao je prof. Baloban naglašavajući kako Katolička Crkva prema svom socijalnom nauku želi dati svoj specifičan doprinos.

Sudionicima Tjedna obratili su se i potpredsjednik Hrvatskoga sabora Željko Reiner te uime predsjednika Vlade Andreja Plenkovića državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić, dr. med.