Program je počeo kratkim filmom, kojim je prikazana povijest župe Međugorje i njezin aktualni trenutak, a potom je međugorski župnik fra Zvonimir Pavičić otpjevao „Pjesmu brata Sunca“.

Na otvaranju su pozdravne riječi provincijskim ministrima iz cijele Europe uputili mostarsko-duvanjski biskup Petar Palić, generalni ministar Reda manje braće fra Massimo Fusarelli, apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje nadbiskup Aldo Cavalli i apostolski nuncij u BiH nadbiskup Francis Assisi Chullikatt.

Nuncij Chulikatt je u pozdravu istaknuo: „Mi moramo biti prisutni u hodočasničkoj Crkvi, koja nikada ne prestaje naviještati fascinantnu i radosnu vijest i uvijek moramo donositi blago i milosrdno lice. On poziva sve koji ga traže, a posebno one koji dolaze u ovo sveto mjesto Međugorje, gdje dobivaju odgovor kojemu su se nadali, dobrohotni i očinski odgovor na njihove potrebe, poteškoće i patnje njihovih života. Odavde odnos sa svim ljudima postaje misionarska obveza svakog vjernika, svakog sljedbenika Isusovog”. Ohrabrio je „nasljednike svetog Franje“ da nastave „neumorno poslanje koje je plemenito i važno poslanje evangelizacije da ovome kontinentu naviještate vječnu riječ“ te je sve povjerio Kraljici Mira da ih prati u apostolskim naporima da postanu „radosni i vjerni svjedoci Krista na ovome kontinentu koji ima svoje tvrde kršćanske korijene“.

Dobrodošlicu svima „u ovo mjesto milosti i vjere“ poželio je nadbiskup Cavalli. „Svi smo jako dobro svjesni da smo ovo što jesmo zbog milosti Božje po zvanju i poslanju koje smo primili. Svjesni smo da naše zvanje i naše poslanje imaju čvrsti temelj – vjeru i zajedno s vjerom naš odgovor koji je slobodan i kreativan. Tako se dogodilo i Djevici Mariji. Ona je pronašla milost u Boga i Njezin slobodni odgovor, temeljen na vjeri u Boga glasio je: Evo službenice Gospodnje. Tako se dogodilo i Franji Asiškom. Zbog milosti je postao, ono što je postao. Zbog milosti i samo zbog milosti Gospodin ga je odabrao. Zbog dara vjere i njegovog slobodnog i kreativnog odgovora navijestio je Evanđelje ljudima svoga vremena. Tako i svi mi, zbog milosti smo primili zvanje i poslanje koje imamo. Zbog vjere i zbog našeg slobodnog i kreativnog odgovora, postajemo navjestitelji Evanđelja osobama koje žive u današnjem svijetu”, rekao je nadbiskup Cavalli.

Biskup Palić  izrazio je radost što kao dijecezanski biskup može sudionike skupštine pozdraviti u Župi sv. Jakova ovdje u Međugorju te je napomenuo kako je Mostarsko-duvanjska-biskupija zajedno s Trebinjsko-mrkanskom kojoj je upravitelj po broju katolika najbrojnija u BiH.

„Nalazite se u biskupiji koja ima svoje radosti i nade, žalosti i tjeskobe, uostalom kao i svaki dio Crkve Kristove. U njoj se skoro 100 posto pripadnika hrvatskoga naroda deklarira katolicima, u kojoj vjernici još uvijek slave sakramente, pohađaju misu, sudjeluju u raznim pobožnostima i duhovnim pokretima. U biskupijama djeluje oko 140 svećenika, dijecezanskih i redovničkih i oko 120 redovnica nekoliko različitih družbi”, kazao je biskup Palić.

Upozorio je pri tome da „ova biskupija, nažalost, još uvijek ima otvorene i nezaliječene rane nesloge i razdora zbog neodgovornosti pojedinaca, čije je shvaćanje redovništva, ekleziologije i unutarcrkvenih odnosa svakom iskrenom katoliku neshvatljivo“. Stoga je pozdrav zaključio događajem iz Franjina života.

Budući da su nakon početka zajedničkog života Franjo i braća svojim načinom života zadirali izvan nadležnosti Crkve i svih stanovnika Asiza, a to bi moglo izazvati probleme, biskup Guido je savjetovao Franju i njegovu skupinu vjerne braće da odu u Rim papi Inocentu III. kako bi odobrio prvo kratko Pravilo novoga Reda manje braće. Franjo je diktirao, a fra Leon zapisivao. Sv. Franjo je došao pred Papu s riječima: „Mi sljedbenici sestre Siromaštva zvani Manja braća okupili smo se da živimo u apsolutnoj poslušnosti jedni drugima, da slijedimo Gospodina u njegovu siromaštvu…“ Franjo završava riječima: „Uvijek ćemo slušati svećenike, biskupe, kardinale i Papu.“ Tako sv. Franjo pred papom Inocentom III.

Na kraju pozdrava biskup Palić preporučio je u molitve „sve vjernike, svećenike i redovnike koji žive u ovim biskupijama“.

Na početku svoga obraćanja fra Massimo Fusarelli pozdravio je sve provincijale, ali je posebno naglasio kako upućuje pozdrav nazočnim biskupima, „što je jedan važan znak u cijelome svijetu, a ovdje na poseban način ima posebnu vrijednost“.

„Nalazimo se u jednom posebnom mjestu i to nas poziva – u ovom graničnom prostoru, gdje se razgraničavaju kulture, svjetovi, povijesna iskustva različita od našega Reda – drugačije razmišljati. Svatko tko živi u svojoj kulturi, u svome mjestu zaustavlja se u svojoj stvarnosti, a kada se susretnemo na ovaj način onda smo obvezni prijeći svoje granice i imati jedan širi pogled“, kazao je fra Massimo naglasivši da njihova misao i molitva ide braći u Ukrajini, zajedno s njihovim narodom.

„U zajedništvu smo i sa šestoricom naše braće u Ruskoj Federaciji, jer oni nose težinu ovoga vremena. Podsjetit ću i na našu braću koja su prisutna u Bjelorusiji. Tu je njihov provincijal, ondje je jedna vrlo osjetljiva situacija. Spominjem i našu braću u Siriji, koji su u blizini ljudi koji pate u tom području, posebno u Alepu, Atakiji i sjeverozapadu Sirije. To je najnapušteniji kraj u svakom smislu. I tako bih popis mogao nastaviti, ali ako se zaustavimo u našem bazenu, onda su to najdublje i najsnažnije situacije koje živimo i koje želimo pratiti“, kazao je fra Massimo Fusarelli, poželjevši uspješan rad skupštine.

Generalna skupština Unije Manje braće Europe trajat će do petka 3. ožujka, a na njoj će biti izabran i novi predsjednik UFME. Tema ovoga susreta je „Budućnost UFME-a – odakle smo krenuli, gdje smo danas, što želimo biti“. Počela je u ponedjeljak 27. veljače navečer večernjom misom u crkvi Sv. Jakova u Međugorju, koju je predvodio aktualni predsjednik UFME-a dr. fra Miljenko Šteko.