Otvorena Sveta godina 2025. u Zagrebačkoj nadbiskupiji
FOTO: Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije // prijenos moći bl. alojzija stepinca na otvorenju Jubileja
Zagreb (IKA/TU)
Prijenosom relikvija bl. Alojzija Stepinca iz zagrebačke katedrale i svečanim misnim slavljem koje je predslavio zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca u nedjelju 29. prosinca, na blagdan Svete Obitelji Isusa, Marije i Josipa otvorena je Jubilarna godina u Zagrebačkoj nadbiskupiji.
Na misnom slavlju koncelebrirali su zagrebački nadbiskup u miru kardinal Josip Bozanić, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua, pomoćni biskupi zagrebački mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski, kanonici Prvostolnog kaptola zagrebačkog, prebendari Prvostolne crkve zagrebačke te brojni okupljeni svećenici Zagrebačke nadbiskupije.
Obred otvaranja Jubileja započeo je ispred zagrebačke katedrale gdje je zagrebački nadbiskup uveo u slavlje te se uputio u samu katedralu odakle je, u zajedništvu sa svećenicima, iznio relikvije Blaženika. Zemne ostatke nosili su preč. Ivan Vučak, preč. Domagoj Matošević, preč. Božidar Cindori, don Danijel Vidović, SDB, fr. Ivan Marija Tomić, OP, fra Goran Rukavina, OFMCap., vlč. Antun Vukmanić i vlč. Mario Pavić. Zatim je uslijedila procesija do Bogoslužnog prostora gdje je započelo misno slavlje.
„Uputili smo se iz naše ranjene katedrale slijedeći križ i evanđelistar i noseći u hodočasničkoj povorci relikvije blaženog Alojzija Stepinca. Kristov križ, sidro spasenja i znak nade koja ne razočarava, te evanđelistar, škrinja žive Riječi Uskrsloga, stajali su na čelu naše hodočasničke povorke. Tu povorku, znak zajedništva Zagrebačke Crkve, osnažili smo znakovitom prisutnošću njezina zaslužnog pastira Alojzija. Rekao bih da ovo naše kratko hodočašće u sebi nosi dugu povijest Zagrebačke nadbiskupije i podsjeća nas na hodočašća kakva je poduzimao izabrani Božji narod slijedeći Božji glas na putu prema Obećanoj zemlji“, rekao je mons. Kutleša na početku homilije.
Govoreći o hodočasnicima nade, nadbiskup je istaknuo da sadržaj kršćanske nade ne može biti „nikakva zemaljska stvarnost, već ona smjera na nebo, na vječnu sreću zajedništva s Bogom koji nas je tako ljubio da je dao svoga Sina Jedinorođenca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne, nego da ima život vječni“. Nadodao je: „Kada Crkva poziva na nadu u Božja obećanja, ona ne nudi varljivi izlaz iz nevolja koje nas pritišću niti bijeg od svijeta u neku nejasnu vječnost. Snaga kršćanske nade djelatna je ovdje i sada, u našem svakodnevnom životu. Ona se očituje u ljubavi koja nadvladava mržnju, u skromnosti koja nadjačava pohlepu, u mirotvorstvu koje zamjenjuje sukobe. Kršćanska nada poziva na hrabrost duha koji prepoznaje zamke različitih ideologija kojima je zajedničko zatvaranje ljudskog uma i srca za uzvišenost i ljepotu Božjega gospodstva nad ovim svijetom i nad našim životima.“
Nadbiskup Kutleša zatim je naglasio da je Sveta Obitelj uzor hodočasnicima nade te da su kršćanske obitelji i dalje pozvane, kao kućna Crkva, biti svjetionici i izvori nadahnuća svim hodočasnicima nade. „Najbolju pouku o tome kako ostvariti taj poziv nalazimo u školi Svete nazaretske obitelji. Isus, Marija i Josip prošli su svoje zemaljsko putovanje kroz oskudicu, nerazumijevanje, bijeg pred prijetnjom silnika, izloženost sumnjama i kritikama – sve do Isusove osude i smrti na križu. Usprkos svemu, Sveta Obitelj bila je prožeta nadom i čvrstim pouzdanjem u Božju pomoć i utjehu“, poručio je.
„Obitelj je pozvana biti mjesto gdje se njeguju odnosi ispunjeni brigom i ljubavlju, gdje su odrasli pozvani služiti životu, svakodnevno darujući sebe jedni drugima i djeci, plodovima njihove ljubavi. Obitelj je škola potpunije čovječnosti. Ako je obiteljski život ugrožen, ugroženo je samo društvo. Sveta Obitelj Isusa, Marije i Josipa poučava nas da nema duboke radosti bez spremnosti na žrtvu. Nijedna obitelj ne može biti sveta obitelj bez žrtava. Isto tako, nijedna obitelj ne može biti sretna obitelj ako ne počiva na svetosti žrtve koja zahtijeva darivanje sebe drugima i za druge“, rekao je nadbiskup Kutleša.
Predstavljajući blaženog Alojzija Stepinca kao uzornog hodočasnika nade, mons. Kutleša je istaknuo: „Ponosni smo stoga što smo danas u našoj hodočasničkoj povorci imali priliku ponijeti relikvije našeg blaženog mučenika Alojzija Stepinca na javno štovanje u ovom bogoslužnom prostoru. Njegova prisutnost među nama znak je prisutnosti i svih proglašenih i neproglašenih svetaca i blaženika koji su svoje živote ugradili u ovu mjesnu Crkvu. Njegovo je mučeništvo nama poticaj na rast u vjeri, nadi i ljubavi. Život blaženog Alojzija obiluje snažnim svjedočanstvima nade. Možemo izdvojiti svjedočanstvo čiste savjesti, strpljivosti i ustrajnosti.“
Pjevanje su predvodili Koralisti zagrebačke katedrale u zajedništvu s okupljenim redovnicama pod ravnanjem mo. Miroslava Martinjaka i orguljašku pratnju prof. Nevena Kraljića. Na misnom slavlju sudjelovali su i predstavnici krašićkog kraja u narodnim nošnjama, kuburaši iz Marije Bistrice, povijesna postrojba iz Svete Nedjelje te Počasna postrojba Vatrogasne zajednice Grada Zagreba.