Papa je Fontanu i njegovu zamjenicu Fiorenzu Sarzanini primio u Domu svete Marte gdje živi. Na početku razgovora se ispričao što ne može ustati zbog bolova u koljenu. Rekao je da mu je puknuo ligament te je najavio da će ići na operaciju.

Podsjetio je da se prvoga dana agresije Rusije na Ukrajinu čuo s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem te odmah idućeg dana otišao u Rusko veleposlanstvo. Papa je također pokušao posredovati za mir izravno kod ruskog predsjednika Vladimira Putina. Rekao je da je 20 dana nakon početka rata zamolio državnog tajnika Svete Stolice kardinala Pietra Parolina da Putinu prenese poruku da je spreman doći u Moskvu.

„Još nismo dobili odgovor i još inzistiramo, iako se bojim da Putin ne može i ne želi održati taj sastanak u ovom trenutku.“ Također je rekao da zasad ipak neće ići u Kijev jer za to nije vrijeme. „Najprije moram ići u Moskvu, moram se prvo susresti s Putinom.“ Kazao je da je on svećenik i čini što može – „Ako Putin otvori vrata…“, dodao je.

Sveti Otac je upozorio da se ratovi vode radi testiranja proizvedenog oružja. Nazvao je to skandalom kojem se malotko protivi. Ustvrdio je da je možda „NATO-ovo lajanje pred ruskim vratima“ nagnalo vođu u Kremlju da loše reagira i pokrene sukob. Dodao je da nije dovoljno upućen da bi rekao je li opskrbljivanje Ukrajine oružjem ispravno. No, „jasno je da se u toj zemlji isprobava oružje“, rekao je Papa, opomenuvši da se treba više učiniti da bi se spriječilo trgovanje oružjem.

Papa se također osvrnuo na telefonski razgovor s patrijarhom Ruske pravoslavne Crkve Kirilom, vođen 15. ožujka. Rekao je da su razgovarali 40 minuta, a patrijarh je pokušao opravdati vojnu intervenciju. „Slušao sam ga te mu rekao: ‚Ništa od toga ne razumijem. Brate, mi nismo državni klerici, ne možemo se služiti jezikom politike nego Isusovim jezikom. Mi smo pastiri istoga Božjeg naroda. Zato moramo tražiti put mira, stati na kraj paljbi oružja. Patrijarh se ne može pretvoriti u Putinovog ministranta.‘“

Papa i patrijarh imali su zakazan susret u Jeruzalemu 14. lipnja, ali je odgođen jer su zaključili da bi taj susret zbog rata, iako nije trebao imati veze s njime, mogao biti dvosmisleno protumačen.

Sveti Otac je u razgovoru proširio sliku i spomenuvši sukobe u Jemenu, Siriji i Iraku te afričkim zemljama ustvrdio da je svijet u ratu zbog međunarodnih interesa. „Čini se da su u Ukrajini drugi stvorili sukob“, rekao je. Dodao je da se Ukrajincima predbacuje reakcija u Donbasu, ali to je bilo prije deset godina – „taj argument je star“.

Između ostaloga, objasnio je i situaciju oko križnog puta u Koloseju na Veliki petak. Naime, na trinaestoj postaji križ su zajedno nosile prijateljice Ukrajinka i Ruskinja što je naišlo na neodobravanje kijevsko-haličkog velikog nadbiskupa Svjatoslava Ševčuka i dijela javnosti. Zbog toga se čuo s apostolskim milostinjarom kardinalom Konradom Krajewskim koji je tih dana po treći put bio u Ukrajini. Na njegov savjet na kraju nije pročitan predviđeni tekst nego se molilo u šutnji.

Papa je komentirao i eskalaciju sukoba te rekao da je pesimist što se tiče brzog okončanja sukoba, ali da treba učiniti sve što se može da bi se rat zaustavio.

Na kraju razgovora osvrnuo se i na političku situaciju u Italiji te predstojeći izbor novog predsjednika Talijanske biskupske konferencije, prenosi Vatican News.