Obljetnica posvete te papinske bazilike obilježena je s više događanja a središnje zahvalno slavlje u jutarnjim satima 5. kolovoza predvodio je nadsvećenik bazilike kardinal Stanisław Ryłk. Papa je u baziliku stigao u poslijepodnevnim satima te se kratko pomolio pred ikonom Spasenje rimskoga puka. Papa to čini prije i poslije svakoga od svojih putovanja, a pred njom je molio i za kraj pandemije koronavirusa.

Blagdan Gospe Snježne kao spomendan posvete bazilike Svete Marije Velike povezuje se uz predaju nastalu u 13. stoljeću prema kojoj se Bogorodica u noći 3. kolovoza ukazala papi Liberiju i rimskom patriciju Ivanu i naložila im da, njoj u čast, podignu crkvu na onome mjestu gdje preko noći bude pao snijeg. Papa je sam oko snijega, palog na rimskom brežuljku Eskvilinu, motikom izvukao granice unutar kojih je izgrađena crkva. Najstariji lik Gospe Snježne nalazi se na mozaiku u toj crkvi. Crkva je posvećena 5. kolovoza 432. godine.

Bazilika Svete Marije Velike usko je povezana s Crkvom u Hrvatskoj, jer je u toj bazilici svoju mladu misu slavio blaženi kardinal Alojzije Stepinac.