Počeo znanstveni skup „Đakovačko-osječka crkvena pokrajina: Povijesno-pravno-pastoralni značaj njezinog osnutka“

Pozdrav dekana KBF-a izv. prof. dr.sc. Vladimira Dugalića

Nakon uvodne molitve uslijedili su pozdravni govori. Dekan KBF-a u Đakovu izv. prof. dr. sc. Vladimir Dugalić izrazio je uvjerenje da svakom svećeniku Đakovačko-osječke nadbiskupije Srijem osobito leži na srcu. „Iako će 2008. godina ostati zapisana zlatnim slovima u povijesti naše nadbiskupije, ona će uvijek nositi i tračak žalosti. Naime, te godine završilo je 235 godina zajedničke povijesti, i Đakovačka i Srijemska biskupija nastavile su živjeti kao zasebne biskupije. Srijemska biskupija zadobila je samostalnost, Đakovačka je uzdignuta na rang Đakovačko-osječke nadbiskupije, a pridruživanjem Požeške biskupije osnovana je Đakovačko-osječka crkvena pokrajina. Na taj način Slavonija, ali i Baranja i Srijem, zadobili su i na crkvenom području onaj značaj koji su oduvijek imali na društveno-političkom planu. Međutim, nisu svi s ovim rješenjem bili zadovoljni i od samog početka počelo se propitkivati o položaju Srijemske biskupije“, rekao je dekan Dugalić, dodavši kako ovaj znanstveni skup želi upravo o tome promišljati te dati odgovore svima koji žele otrgnuti Srijem iz njegovog prirodnog i povijesnog staništa, odnosno izdvojiti ga iz mentaliteta kojemu pripada.

Nadalje je istaknuo kako dan održavanja skupa nije slučajan: na ovaj dan prije 18 godina preminuo je đakovački biskup Ćiril Kos, koji je cijeli život promicao štovanje srijemskih mučenika, gradio zajedništvo dviju biskupija i očinski brinuo za Srijem. Također, na ovaj dan rođen je nadbiskup Marin Srakić, za čijeg je vremena pomoćni biskup otišao rezidirati u Srijem, da bi 2008. postao prvi biskup osamostaljene Srijemske biskupije. Podsjetivši kako je filozofsko-teološko učilište u Đakovu (današnji KBF), kao i Bogoslovno sjemenište osnovao Požežanin Antun Mandić, kao biskup đakovački i srijemski, dekan Dugalić kazao je kako će ovaj znanstveni skup nastojati progovoriti o svim tim poveznicama te o budućim perspektivama.

Gradonačelnik grada Đakova Marin Mandarić

Pozdrav i dobrodošlicu okupljenima uputio je u svoje te uime Grada Đakova gradonačelnik Marin Mandarić. „Čitajući poziv i najavu za ovaj znanstveni skup, ostao sam u uvjerenju da bi mnogima dva dana ovih predavanje došlo kao okrijepa, jer je riječ o temama koje su zanimljive široj javnosti. Lijepo je doznati više o povijesti, više o tome što se događalo na ovim prostorima, koji su ljudi tu bili, zašto su se miješali, kako se Crkva prilagođavala promjenama u društveno-pravnim ustrojima i slično“, rekao je gradonačelnik Mandarić, poželjevši svima da se ova dva dana ugodno osjećaju u Gradu Đakovu.

Srijemski biskup mons. Đuro Gašparović

„Svaka obljetnica i njezino obilježavanje zahtijeva stanoviti program i svoj tijek. Tako je ove godine pripreman ovaj dvodnevni znanstveni skup koji, kako je rečeno, prikazuje povijesno-pravno-pastoralni značaj osnutka Đakovačko-osječke crkvene pokrajine, te je bogat predavanjima na vrijedne teme prema području povijesno-kulturnih te crkveno-pravnih i liturgijsko-pastoralnih poveznica. Biskup je podsjetio na riječi mons. Marina Srakića u pripravi osnutka nove crkvene pokrajine, kada je naglasio da u uspostavi Srijemske biskupije te podizanjem Đakovačke biskupije na rang Đakovačko-osječke nadbiskupije nipošto nije zanemarena činjenica da je njihov prezbiterij jedinstven, odgajan u jednom sjemeništu te su zato inzistirali da Srijemska biskupija ostane u sastavu Đakovačko-osječke crkvene pokrajine. „Biskup je tada rekao kako to nije bila mala borba te da je sigurno bilo i onih koji nisu bili ‘za’, da ćemo i dalje imati zajedničku formaciju bogoslova u Sjemeništu te zajednički svećenički dom i sl. To se i danas ostvaruje“, rekao je srijemski biskup, izražavajući uvjerenje da će ovaj stručni skup prikazati povijest, sadašnjost te ukazati na budućnost Đakovačko-osječke crkvene pokrajine, a na poseban način Srijemske biskupije.

Požeški biskup mons. Antun Škvorčević

Pozdravljajući nazočne, požeški biskup Antun Škvorčević otkrio je kako se zapitao zavrjeđuje li mlada Metropolija (tek joj je 13 godina) da se o njoj raspravlja na znanstvenom skupu i što bi bila njegova svrha. „Prošloga 28. lipnja, na znanstveno-stručnom simpoziju u Požegi o ‘800. obljetnici Požeškoga zbornog kaptola sv. Petra’ raspršile su mi se određene sumnje o smislenosti toga pothvata. Uvjerio sam se, naime, kako i sam pregled povijesti spomenutoga Kaptola oslobađa od napasti obranaškog pristupa pitanju osnutka Đakovačko-osječke crkvene pokrajine i potvrđuje razložnost ovoga znanstvenog skupa u njegovu nastojanju da obrazloži važnost osnutka Metropolije. Povijest Kaptola argument je u prilog uspostave naše crkvene pokrajine snažniji od onoga kojim sam se služio kad sam se zauzimao za slavonsku Metropoliju. On se sastojao u isticanju činjenice kako Crkva u svim hrvatskim regijama ima svoje metropolijsko središte, koje joj daje ne samo crkveno nego i opće društveno značenje i dostojanstvo te da to treba imati i Slavonija. No, ona ga nije mogla ostvariti prije nego je osnovana Požeška biskupija, jer je gotovo polovica Slavonije bila u sastavu Zagrebačke nadbiskupije“, rekao je biskup Škvorčević.

Podsjetio je na utemeljenje Požeškog zbornog kaptola sv. Petra te je, iznoseći povijesne podatke, istaknuo kako je spomenuti Kaptol „po svom kontinuitetu u diskontinuitetu“ tijekom 800 godina povezivao biskupe i kaptole, svećenike i vjernike triju sastavnica današnje Đakovačko-osječke crkvene pokrajine i na svoj način svjedočio o crkvenoj jedinstvenosti prostora Slavonije, Baranje i Srijema. „On je stoga svojevrsno obrazloženje i prethodnica današnje Đakovačko-osječke crkvene pokrajine, kojoj je zadaća njegovati povezanost spomenutih triju mjesnih Crkava u pastoralnom djelovanju u suvremenim okolnostima“, rekao je požeški biskup.

Đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić

Pozdravljajući okupljene, nadbiskup metropolit Đuro Hranić rekao je kako su biskupi Metropolije htjeli još o njezinoj 10. obljetnici znanstvenim skupom istražiti, obraditi i predstaviti višestruke poveznice koje pokazuju da geografski prostor što ga pokrivaju tri biskupije čini jednu povijesnu i kulturnu cjelinu, „koje logičnim pokazuju i opravdavaju postojeći ustroj Crkvene pokrajine na području dviju država i istodobno sve nas biskupe, svećenike i vjernike s područja Metropolije dodatno upoznaju s tim zajedničkim poveznicama, kako bismo bolje poznavali svoju eklezijalnu stvarnost, na nju bili ponosniji, još je više voljeli, još se revnije i zauzetije stavljali u službu evangelizacijskoga poslanja naših triju biskupija na prostorima zapadne i istočne Slavonije, Baranje i Srijema“.

Poseban pozdrav uputio je svome predšasniku, prvom nadbiskupu i metropolitu mons. dr. Marinu Srakiću, čestitajući mu njegov 84. rođendan. „Molim Vas da primite naše rođendanske čestitke i čestitke na Vašim postignućima, među kojima je i naša crkvena pokrajina za koju ste Vi, zajedno s biskupom Antunom, svakako najzaslužniji. Dok vama čestitamo, od Gospodina molimo da primi našu zahvalnost za Vas i Vašu službu u našoj mjesnoj Crkvi“, rekao je nadbiskup Hranić, dodavši kako je namjera bila ovaj skup održati uz svetkovinu sv. Ćirila i Metoda, nebeskih zaštitnika Metropolije, ali to taj dan nije bilo moguće jer je uz svetkovinu vezano više obljetnica. „Mons. Đuri Gašparoviću, biskupu srijemskom, čestitam jučerašnji srebrni jubilej, 25. obljetnicu imenovanja biskupom. Požeška biskupija jučer je svečano obilježila 24. obljetnicu uspostave Požeške biskupije, a mons. Škvorčević obilježio je svoju 24. obljetnicu imenovanja biskupom“, rekao je nadbiskup, čestitajući na svim postignućima.

„Jedna od najrječitijih poveznica zajedničke povijesti naših triju biskupija i naše uzajamne povezanosti kroz povijest je Požeški kaptol. Na ovom znanstvenom skupu o Požeškom kaptolu će govoriti samo jedno izlaganje, no 28. lipnja u Požegi je održan cjelodnevni znanstveni skup posvećen samo Požeškom kaptolu, 800. obljetnici njegova postojanja, čiju tradiciju danas nastavlja i čuva Požeški stolni kaptol. Zbog važnosti Kaptola, spomenuti skup u Požegi 28. lipnja i ovaj dvodnevni skup možemo smatrati i kao jednu cjelinu“, rekao je na kraju nadbiskup Hranić, zahvaljujući svim priređivačima i organizatorima ovog skupa.

Uvodno predavanje mons. dr. Marina Srakića

Uslijedilo je uvodno predavanje mons. dr. sc. Marina Srakića na temu „Tutto è andato bene – okolnosti i tijek osnutka Đakovačko-osječke crkvene pokrajine“. Mons. Srakić podsjetio je na Domovinski rat i teška stradanja koja su pogodila Istočnu i Zapadnu Slavoniju, kada je postalo očito da se Hrvatska mora osnažiti, naročito na svom istočnom dijelu. Osim njega, uspostavu crkvene pokrajine srdačno je preporučio i požeški biskup Škvorčević sa svojim klerom. O tome su održane konzultacije s tijelima mjerodavnima za ta pitanja u Srijemskoj Mitrovici, Požegi, Đakovu, Zagrebu i Rimu. Nakon što je Mješovita komisija rimskih dikasterija dovršila svoj zadatak, tj. provjerila i proučila opravdanost molbe Hrvatske biskupske konferencije i đakovačkoga te požeškog biskupa da Sveta Stolica na području Slavonije ustanovi novu crkvenu pokrajinu, a Srijemsku biskupiju odvoji od Đakovačke, Papa je zatražio da mu taj predmet stave na stol da ga on osobno prouči. Papa Benedikt XVI. izdao je Bulu 18. lipnja 2008. kojom je „Đakovačko-osječko sjedište odvojio od zagrebačke Crkve i uzdigao na dostojanstvo nadbiskupske metropolitanske Crkve“. Uz to, Srijemska biskupija odvaja se od Đakovačke, a iz imena biskupije izostavlja se naziv „bosanska“. Nekoliko dana nakon toga, prigodom dodjele palija novom đakovačkom nadbiskupu, Papa se dvjema kratkim rečenicama osvrnuo na to. Prva je: ‘Tutto è andato bene’, tj. ‘Sve je dobro teklo’, a druga ‘Abbiamo fatto una cosa giusta’, tj. ‘Učinili smo pravu stvar’ – rekao je među ostalim predavač, dodavši kako je tijekom tog procesa 47 puta putovao u Rim.

Skup je nastavljen predavanjima vezanima uz povijesno-kulturne poveznice, a prvo među njima, na temu „Slavonija i Srijem – povijest koja spaja“, održao je izv. prof. dr. sc. Darko Vitek. Program je moderirao prodekan za znanost KBF-a, izv. prof. dr. sc. Stjepan Radić.