Predstavljena knjiga „Sveti Dominik u Hrvata“

O knjizi su govorili: dominikanski provincijal, predsjednik Hrvatske redovničke konferencije i profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu fr. Slavko Slišković, likovni kritičar Stanko Špoljarić te urednici knjige Anto Gavrić i Božidar Petrač. Ulomke iz antologije kazivao je poznati hrvatski glumac Dragan Despot, a himne sv. Dominiku i bl. Djevici Mariji pjevala je sopranistica Aleksandra Ćorluka (HNK).

Dominikanski provincijal prikazao je knjigu, nastalu u povodu dviju velikih dominikanskih obljetnica, u kojoj je izabrano na gotovo tisuću stranica ono što je o svetom Dominiku nastalo na hrvatskom tlu, od njegova prvog spomena u hrvatskom narodu pa do danas. Izbor predstavlja i ono što su pape pisale o sv. Dominiku (Grgur IX., Urban VI., Benedikt XV.., Pio XI, Ivan Pavao II., Benedikt XVI. i papa Franjo), zatim hrvatski kardinali i biskupi, teolozi – znameniti dominikanci ali i drugi redovnici, povjesničari, kulturolozi i pjesnici, ali i izbor onoga što je pohranjeno u baštini hrvatske likovne umjetnosti. Provincijal je čestitao urednicima na priređenoj antologiji, koja nije bila mirna mirna šetnja već jedna avantura kroz 800 godina povijesti i djelovanja Reda propovjednika.

Božidar Petrač, uime Nakladničke kuće Alfa, govorio je o nastajanju knjige na kojoj se, prilično intenzivno, radilo nekoliko godina, jer su mnoge stvari bile nedovoljno dostupne ili potpuno nedostupne. Knjiga donosi i arhivsku građu, ali i prvi puta objavljene stihove. „To je zaista nepregledno more i kad se bavite takvim stvarima uvijek je veliki izazov. Svjesni ste toga da nećete moći obuhvatiti sve što ste htjeli“, istaknuo je Petrač, koji se za antologiju posebno bavio poezijom i prozom s motivima i likom svetog Dominika u Hrvatskoj. U prigodi predstavljanja posebno je prikazao lik sv. Dominika u djelu Marka Marulića i „Božanstvenoj komediji“ Dante Alighierija.

Likovni kritičar Stanko Špoljarić govorio je o tomu kako su hrvatski umjetnici prikazivali svetog Dominika, sveca riječi i svjetla, u crkvama i samostanima u Hrvatskoj. Raspon od sedam stoljeća započinje freskom u sakristiji zagrebačke katedrale a nastavlja se djelima Blaža Jurjeva Trogiranina, Nikole Božidarevića, Lovre Marinova Dobričevića, Mateja Pončuna (Ponzonija) do Tripa Kukolje, baroknim oltarom u župnoj crkvi Marije Snježne u Belcu, skulpturom Roberta Frangeša Mihanovića, slikama Vlaha Bukovca, dominikanca Vinka Draganje, Gabrijela Jurkića, Ivana Lackovića Croate, Josipa Botterija Dini, Osmana Berberovića, Vladimira Meglića, Josipa Biffela, Branimira Dorotića, dominikanaca Marka Bobaša i Anastazija Petrića, Ante Mamuše, Ivane Ćavar, Karin Grenc i mnogih drugih. U knjizi je 55 ilustracija u boji s djelima izabranih umjetnika. „Ona su važna za hrvatsku umjetničku autentičnost. Hrvatski umjetnicu su nam ga kreativnim činom približili, unijevši svježinu duha koja je danas potrebna u aktualizaciji svetog Dominika“, rekao je Stanko Špoljarić o izabranim likovnim djelima, koja su i projicirana tijekom predstavljanja.

Fr. Anto Gavrić, kao jedan od urednika knjige, i voditelj Dominikanske naklade Istina, govorio je nastajanju projekta knjige „Svetih Dominik u Hrvata“ kojom se nastojalo pokazati recepciju sv. Dominika i dominikanske duhovnosti u Hrvata ali i prikazati, s izborom različitih priloga, kako je Red propovjednika u osamstoljetnoj prisutnosti i apostolatu na hrvatskom području snažno utjecao na duhovnost, znanost i kulturu hrvatskog naroda. To su činili propovijedanjem evanđelja, osnivanjem škola, učilišta i knjižnica, predavanjima na sveučilišnim katedrama, umjetnošću, živom i pisanom riječju. To potvrđuje, između ostaloga, i Dominikanska naklada Istina, koju je 1929. u samostanu u Zagrebu osnovao Hijacint Bošković, a surađivala je s mnogim autorima i nakladničkim kućama, kao i danas. Godine 2000. obnovljena je Dominikanska naklada Istina, koja je do sada, uglavnom samostalno, ali i u suradnji s drugim nakladnicima, objavila 50-tak naslova, istaknuo je fr. Anto Gavrić, objavljeno je na mrežnoj stranici samostana i Župe bl. Augustina Kažotića.