Priopćenje sa Susreta istočnih katoličkih biskupa Europe u Rumunjskoj
Foto: Ured za medije CCEE-a / Susret istočnih katoličkih biskupa Europe
Oradea (IKA)
U Oradei u Rumunjskoj od 16. do 19. rujna 2024. održan je 25. Susret katoličkih biskupa Istočnog obreda u Europi na temu „Odnos između biskupa i svećenika – bratstvo i čovječanstvo. Sinoda o sinodalnosti“.
Susret je organiziran pod pokroviteljstvom Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE), na poziv mons. Virgila Bercea, biskupa grkokatoličke eparhije Oradea. Na susretu je sudjelovalo šezdesetak biskupa i svećenika predstavnika istočnih katoličkih Crkava iz Hrvatske, Ukrajine, Mađarske, Slovačke, Cipra, Bjelorusije, Italije, Grčke, Francuske, Austrije, Španjolske, Bugarske, Turske, Sjeverne Makedonije, Srbije i Rumunjske. Nazočni su bili i katolički biskupi latinskog obreda iz Biskupske konferencije Rumunjske i Republike Moldavije. Prisutni su bili i kardinal Claudio Gugerotti, prefekt Dikasterija za istočne Crkve, zatim mons. Giampiero Gloder, apostolski nuncij u Rumunjskoj i Moldaviji, te mons. Gintaras Grušas, predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE).
Susret je održan pet godina nakon beatifikacije rumunjskih grkokatoličkih biskupa koji su umrli za svoju vjeru tijekom komunističkog režima. Rasprave su bile nadahnute temom Susreta, a u pogledu pripreme druge sesije 16. opće skupštine Biskupske sinode, najavljene od 2. do 27. listopada 2024. u Vatikanu. Rat u Ukrajini koji je u tijeku, zajedno s posljedičnom izbjegličkom krizom, ostaje u stalnom fokusu Crkve, budući da ti događaji predstavljaju trenutne izazove za odnos između biskupa i njihovih svećenika, osobito u dijaspori, navodi se u priopćenju sa Susreta koje je u petak, 20. rujna objavio Ured za medije CCEE-a.
Svjedočenje zajedništva među pastirima, nastavlja se u priopćenju, osobito je važno za vjernički hod i kršćanski život naših zajednica te za živo prenošenje Kristova evanđelja u našem vremenu, obilježenom ratovima, podjelama i sukobima, kao i rastućom ravnodušnošću ili površnošću prema vjeri i kršćanskoj poruci.
U europskom kontekstu s teškim političkim, društvenim, kulturnim i vjerskim izazovima, svi smo pozvani jačati jedinstvo i solidarnost među našim Crkvama, davati uvjerljivo, ljubavlju i nadom ispunjeno svjedočenje evanđelja i spasenja.
Važno je imati dobre svećenike, jer današnje vrijeme više nije vrijeme progona, gdje su ljudi bili spremni dati svoje živote za očuvanje katoličke vjere. Danas se suočavamo sa situacijom krhkosti, što se jasno vidi i iz našeg odnosa koji imamo s našim bogoslovima i sjemeništarcima. Baveći se pitanjima kao što su afektivna distanciranost i depresija, koji utječu na današnji svijet, tehnološki razvoj koji dovodi u pitanje kršćanske vrijednosti i krhkost suvremenih obitelji, zaključeno je kako i dalje središnje mjesto imaju molitva, odnos s Božjom riječju, ispovijed, biskupova sposobnost da procijeni vlastiti rasti i vlastito moralno stanje kao i samodisciplina.
Navještaj Krista središnji je dio autentičnog kršćanskog života. Kriza iznjedruje krive odgovore: unutarnju sekularizaciju koja prijeti ispražnjenjem same Crkve; jalovu nostalgiju za idealiziranom prošlošću koja se ne može vratiti. Bratstvo između biskupâ i svećenikâ sudioništvo je u čovještvu koje je Krist otkupio, a koje zahtijeva radikalnu žrtvu i uključuje gubitak samoga sebe da bi se pronašao vječni život. Ujedno je bratstvo između biskupa i svećenika služenje cijelom čovječanstvu. Svećenici i biskupi moraju pomagati vjernicima živjeti u zajedništvu i služenju, razmišljajući o jedinstvu i trojstvenoj ljubavi, jer je zajedništvo živo srce crkvenog života.
Svećeničko bratstvo treba živjeti s autentičnošću i čovjekoljubljem: biskupi i svećenici moraju njegovati svoju ljudskost, izražavajući uzajamnu podršku, povjerenje, suosjećanje i praštanje. Tom se ljudskošću gradi autentično bratstvo. Kao biskupi, pozvani smo živjeti to jedinstvo nadahnuto liturgijom, jer su njezini plodovi život sinovstva koji nas vodi do toga da otkrivamo svoje očinstvo, koje dolazi od Oca nebeskog. To očinstvo živimo sa svećenicima i suradnicima u duhu bratstva i ljudske solidarnosti, ističu biskupi.
Priopćenje sa Susreta katoličkih biskupa Istočnog obreda u Europi zaključuje se apelom biskupâ: „U ovim vremenima, kad Europa izbliza doživljava rane rata u Ukrajini i drugim dijelovima svijeta, zajedništvo i solidarnost ostaju u središtu vjerničkog hod različitih istočnih katoličkih Crkava Europe. Dižemo svoj glas za istinu i pravdu i obvezujemo se širiti svjetlo i nadu u našim srcima, zaključuje se u apelu biskupa istočnih Crkava.“
Sljedeći susret katoličkih biskupa Istočnog obreda u Europi održat će se u Beču, u Austriji, u rujnu 2025.